Europa se ubrzano digitalizira, a umjetna inteligencija (UI) postaje okosnica novog gospodarstva. No, infrastruktura koja pogoni UI otvara novu energetsku dilemu: golemi podatkovni centri mogli bi opteretiti mrežu koju Unija nastoji dekarbonizirati upravo uz pomoć UI.
„Ljudi žele UI, ali ne žele veće račune za struju”, upozorio je španjolski europarlamentarac Nicolás González Casares na nedavnom skupu u Bruxellesu. „Moramo osigurati da su podatkovni centri učinkoviti, fleksibilni i dobro integrirani u europski energetski sustav. Ipak, suočavamo se s određenim rizicima.”
Potrošnja nadmašuje planove mreže
Talijanski multi-utility A2A trenutačno prati 168 podatkovnih centara s ukupno 500–600 MW instalirane snage. „Prosječna veličina je tri do četiri megavata – prilično malo”, rekao je izvršni direktor Renato Mazzoncini. Jedini srednje veliki objekt u državi, onaj Telecoma Italia u Milanu, troši 30 MW.
No potražnja za novim priključcima raste munjevitom brzinom. „Od 1. siječnja 2025. zaprimili smo zahtjeve za 70 GW”, dodao je Mazzoncini. Za usporedbu, talijinski vršni opterećenje iznosi oko 50 GW, a samo Milano troši 1,5 GW.
Slični projekti niču u Madridu i drugim gradovima, a mreže koje su projektirane za klasične potrošače sada se suočavaju s kongestijom, dugim listama čekanja i usporenom integracijom obnovljivih izvora.
Brisel priprema četiri poluge
U Europskoj komisiji ističu da raspolažu s četiri instrumenta: strateškim planiranjem, regulativom, investicijskim programima i koordinacijom dionika. Među najavljenim dokumentima izdvajaju se:
• nova Strategija grijanja i hlađenja (1. tromjesečje 2026.) koja računa na otpadnu toplinu podatkovnih centara; • revidirana Direktiva o energetskoj učinkovitosti, s ocjenjivačkom shemom za centre i poticajima za njihovo povezivanje s toplinskim sustavima.
UI kao dio rješenja – ali ne i čarobni štapić
Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da provjerene UI-metode mogu do 2035. smanjiti globalne emisije za 1,4 gigatona. „To je značajno, ali sektor danas emitira 38 gigatona CO₂”, podsjetio je analitičar Thomas Spencer. „UI pomaže, ali kratkoročno nije presudan faktor.”
Unatoč tome, predsjednik A2A-a Roberto Tasca tvrdi da se radi o prekretnici: „Nisam uvjeren da to nije ‘game changer’. Povećana uporaba UI-ja podići će potrošnju energije, a Europi trenutačno nedostaje dovoljno obnovljivih izvora za taj rast.” A2A je zato uložila preko 100 milijuna eura u vlastite UI-projekte poput sustava Pandora za prediktivno održavanje mreže. Tvrtka navodi da alat može smanjiti broj kvarova i do 80 %. „UI će značajno poboljšati kvalitetu života naših korisnika”, zaključuje Tasca.
Utrka s vremenom
Stručnjaci se slažu da tehnološka rješenja postoje: fleksibilno upravljanje potrošnjom, povrat otpadne topline i smještanje centara u blizini obnovljivih izvora. No ključ ostaje brzina. Europa istodobno gradi niskougljičnu energetsku mrežu i pokušava zauzeti mjesto u globalnoj UI-utrci. Hoće li podatkovni centri postati teret ili pokretač zelene tranzicije ovisit će o sposobnosti da se ova rješenja uvedu – i to vrlo brzo.