Vlada se, prema signalima iz Ministarstva gospodarstva, sprema okončati petogodišnje subvencioniranje električne energije i plina te prepustiti formiranje cijena tržištu, kako to traži Europska komisija. Zaštićenim kupcima – uglavnom socijalno ugroženima – ostao bi ograničen rast, dok bi svi ostali morali platiti punu tržišnu cijenu.
• Koliko će poskupjeti? Procjene energetskih stručnjaka govore da bi prosječno kućanstvo, ako potpora potpuno nestane, godišnje plaćalo oko 100 eura više po svakom energentu. To bi pogođeni potrošači na sjeveru – gdje postoje i plinske mreže – osjetili dvostruko. No Dalmacija nema mrežni plin, pa tamošnji stanovnici rast cijene plina ni do sada nisu osjetili kao olakšicu. Umjesto toga, plaćaju tržišnu cijenu ukapljenog plina u bocama.
• Zašto je Dalmacija posebno izložena?
- Grijanje na struju: Zbog izostanka plina, najveći dio dalmatinskih kućanstava zimi se grije isključivo električnom energijom. Svako poskupljenje kWh ondje se prelije izravno na račune, koji bi sada mogli skočiti i iznad procijenjenih 100 eura na godinu.
- Paradoks hidroelektrana: Na području četiriju dalmatinskih županija nalazi se više od 60 % hrvatske hidroenergetske proizvodnje – oko 3,6 TWh godišnje ili petina nacionalne potrošnje. Riječ je o davno amortiziranim postrojenjima čiji je kWh među najjeftinijima u sustavu. Ipak, potrošači iz regije plaćaju jednaku ili višu cijenu struje od ostatka zemlje.
- Križanje računa za toplane: HEP-ov sektor toplinske energije, koji poslovno uglavnom posluje s gubitkom, pokriva te minuse unutar konsolidirane bilance. Praktično to znači da svi kupci električne energije sufinanciraju grijanje u Zagrebu, Osijeku i Sisku – gradovima koji imaju toplane, dok u Dalmaciji takvog sustava nema.
• Nacionalna bilanca struje 2024. Ukupno raspoloživa električna energija procijenjena je na 20,3 TWh, od čega:
- hidroelektrane: 6,09 TWh
- termoelektrane: 3,6 TWh
- NE Krško: 2,78 TWh
- obnovljivi izvori HEP-a: 0,375 TWh
- obnovljivi izvori drugih proizvođača: 1,17 TWh
- uvoz: 6,27 TWh Potrošnja je iznosila oko 19 TWh.
• Što slijedi? Ako se Vladina odluka potvrdi, Dalmacija neće imati nikakvu korist od prestanka subvencioniranja plina, a platit će skuplju struju kojom se grije. Stanovnici zagorskog zaleđa, gdje su zime oštrije, već sada izdvajaju i do 1 500 eura po sezoni za alternativne energente; na obali su računi za električnu energiju zimi „nebo pod oblake“, pa dio kućanstava naposljetku odustaje od grijanja.
Uz inflaciju koja ionako nagriza kupovnu moć, očekivani skok cijena energenata prijeti dodatnim pritiskom na kućne budžete. Dalmaciji ostaje tek dvojbena utjeha da se na njezinu vodu i jeftine kilovatsate oslanja veći dio hrvatskog elektroenergetskog sustava – ali ne i vlastiti računi.