Godina 2024. bila je „turbulentna” na globalnoj političkoj sceni, ocjenjuje izv. prof. dr. Gabrijela Kišiček s Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Očekivano izborno zatišje izostalo je, a komunikacijski ton, kaže, oblikovali su populisti, ratovi i – napokon – žene na čelu država.
„Od inauguracije u siječnju, Donald Trump je u središtu svjetske pozornosti. Njegove političke odluke izazivaju polemike, a retorika u najmanju ruku čuđenje”, ističe Kišiček. Vrhunac takvog nastupa bio je, dodaje, „mučni sastanak sa Zelenskim u Bijeloj kući” koji je izazvao negodovanje javnosti.
Prema njezinim riječima, Trumpov „imidž grubijana i zlostavljača” nije ostao izoliran slučaj: „Uspostavio je trend političke retorike koji se proširio i postao popularan u mnogim zemljama.” Posebice u zapadnoj Europi, populisti su prigrlili oštar stil, jačajući antiimigrantske stavove, govor mržnje i netoleranciju, što, upozorava, potiče i rast nasilja.
Dodatnu nestabilnost pojačali su oružani sukobi – od Bliskog istoka i Ukrajine do pograničnih tenzija Indije i Pakistana te Tajlanda i Kambodže. „Svijet je, a time i politička scena, daleko od stabilnosti i mira”, rezimira.
Unatoč sumornoj slici, profesorica vidi pomake: „Pozitivne se promjene događaju u smislu važnosti koju žene dobivaju na svjetskoj političkoj sceni.” Krajem 2023. Meksiko je izabrao prvu predsjednicu, a ove godine Japan prvu premijerku. Kišiček vjeruje da bi takve promjene „mogle dovesti i do promjena u retorici”, jer u političko vodstvo unose drukčiji skup vrijednosti i komunikacijskih očekivanja.
Zaključuje da bi fokus s vraćanja u prošlost trebalo preusmjeriti na budućnost, odnosno na pitanja kako umiriti retoričke strasti i iskoristiti novu zastupljenost žena za gradnju tolerantnijeg javnog govora.
