Donald Trump opet je proglasio „najveći sporazum ikad”, ovaj put uz predsjednicu Europske komisije, no detalji su jasni tek u jednoj točki: gotovo sav europski izvoz u Sjedinjene Države odsad će biti oporezovan carinom od 15 %.
Slične odredbe već je dogovorio s Japanom (15 %) i Ujedinjenim Kraljevstvom (10 %), dok Brazil, Kanada i Južna Koreja od petka ulaze u još oštriji režim. Istodobno na snazi ostaje opći američki namet od 10 % na sav uvoz, koji Trump prijeti podići „na 15 do 20 %”.
Rezultat je skok prosječne efektivne carinske stope u SAD-u na 18,2 %, najvišu u gotovo sto godina, izračunao je Budget Lab sa sveučilišta Yale. Tarifi su dosad donijeli desetke milijardi dolara više proračunskih prihoda nego u isto vrijeme 2024., što Bijela kuća slavodobitno ističe kao „oporezivanje svijeta, a ne Amerikanaca”.
No ekonomska računica kaže drukčije. Carinu na granici plaća uvoznik, koji je potom pokušava prebaciti na sljedeću kariku u lancu – sve do potrošača. Yale procjenjuje da je dosadašnji paket mjera poskupio robu u SAD-u za 1,8 %, odnosno smanjio prosječan kućni budžet za oko 2 400 dolara.
Trump je prošloga tjedna prvi put priznao da bi građani mogli osjetiti teret njegovih tarifa. Najavio je mogućnost „rebatnih čekova” financiranih carinskim prihodima: „Razmišljamo o tome… mala nadoknada ljudima s određenom razinom dohotka bila bi jako lijepa.”
Ako se čekovi s potpisom Donalda J. Trumpa doista pojave na računima prije kongresnih izbora idućeg studenoga, mogli bi ublažiti udar na novčanike – ali i poslužiti kao efektan predizborni plakat. Dok se to ne dogodi, Amerikanci će vjerojatno plaćati više za automobile, lijekove, vino i gotovo sve ostalo što prelazi granicu.
