Dolar je od početka godine oslabio 7 % na trgovinski ponderiranoj osnovi – najgori početak od 1973. Analitičari pad pripisuju kombinaciji čimbenika:
• nestabilnoj trgovinskoj politici bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa; • rastućim fiskalnim deficitima Sjedinjenih Država; • stalnim pritiscima na neovisnost američke središnje banke.
Suprotno dolaru, strogo kontrolirani kineski juan popeo se na najvišu razinu otkako je Trump ponovno izabran, dok ulagači sve češće traže utočište u „decentraliziranim valutama” poput zlata, srebra i Bitcoina, čije cijene obaraju rekorde.
Istodobno, Washington se suočava s prijetnjom privremenog zatvaranja vlade, što bi moglo odgoditi objavu ključnih makropodataka – od statistike zapošljavanja do izvješća o poljoprivrednim zalihama – baš u trenutku kada su fondovi zauzeli najveće „bearish” pozicije u godinu dana. Kombinacija ekstremnog pozicioniranja, niza tržišnih katalizatora (USDA izvješće, kineski nacionalni praznici) i mogućeg prekida u protoku podataka stvara, kako upozoravaju trgovci, asimetričnu i potencijalno eksplozivnu tržišnu situaciju.
Naftna scena: kurdski povratak i ruska „flota u sjeni”
Cijena Brenta prošlog je tjedna skočila više od 5 %, zabilježivši najveći tjedni rast od lipnja nakon što su ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu smanjili izvoz iz Rusije. Na početku novog tjedna barel se ipak trguje ispod 68 američkih dolara jer je Irački Kurdistan – nakon dvije i pol godine stanke – ponovno pokrenuo izvoz prema turskoj luci Ceyhan.
Sporazum između bagdadske vlade, kurdske regionalne administracije i međunarodnih kompanija omogućit će početni protok od 180 – 190 tisuća barela dnevno, s najavama povećanja na oko 230 tisuća. Taj se povratak poklapa s planovima OPEC-a i njegovih saveznika da dodatno povećaju ponudu; na sastanku ovog tjedna očekuje se zeleno svjetlo za još najmanje 137 tisuća barela dnevno u studenome. Tržište stoga ponovno brine o mogućem višku zaliha.
Geopolitički pritisci ne jenjavaju. Rusija, uz pomoć goleme „flote u sjeni”, uspješno zaobilazi zapadne sankcije i gotovo neutralizira ograničenja na izvoz svoje nafte, što bi dugoročno moglo preoblikovati tokove globalne opskrbe energijom.
Zaključak
Nestabilnost američke monetarne i fiskalne politike, povratak kurdske sirove nafte, te ruski zaobilaženje sankcija kroz paralelni tanker-sustav, zajedno su stvorili složenu mrežu rizika i prilika. Devizna tržišta, energenti i takozvane decentralizirane imovine sve su povezanije, a investitori se pripremaju za još jedan neizvjestan kvartal.
