Američki predsjednik Donald Trump tijekom govora u Knesetu, usred slavlja zbog primirja Izraela i Hamasa, iznenadio je prijedlogom koji je malo tko očekivao: pomirenjem između Izraela i njegove zaklete neprijateljice, Islamske Republike Iran.
„It would be great if we made a peace deal with them. Wouldn’t it be nice? I think they want to.”, rekao je Trump pred izraelskim zastupnicima, poručivši da bi cijena mira bila prestanak iranskog financiranja Hamasa i Hezbollaha te „konačno priznavanje prava Izraela na postojanje”.
Reakcija je, međutim, bila gotovo podjednako ledena u oba glavna grada. U Jeruzalemu je vladalo duboko nepovjerenje prema ideji da bi Teheran, kojeg se godinama smatra egzistencijalnom prijetnjom, naglo promijenio politiku. U Teheranu je odgovor bio još oštriji.
Odbijen poziv u Šarm el-Šeik Iranski dužnosnici odbili su Trumpov poziv da sudjeluju na brzinski sazvanom skupu u egipatskom Šarm el-Šeiku kojim se, prema planu Bijele kuće, trebala proslaviti „novo doba mira na Bliskom istoku”. Ministar vanjskih poslova Abbas Aragchi poručio je na društvenim mrežama:
„While favoring diplomatic engagement, neither President [Masoud] Pezeshkian nor I can engage with counterparts who have attacked the Iranian People and continue to threaten and sanction us.”
U Teheranu se, podsjetimo, još pamti američko bombardiranje nuklearnih pogona u Fordowu, Isfahanu i Natanzu u lipnju prošle godine te likvidacija generala Qasema Soleimanija u siječnju 2020.
Stručnjaci: izglednija nova eskalacija Nader Hashemi s Georgetowna smatra da je teško vjerovati u diplomatski zaokret: „Trump’s Knesset comments aren’t new but we’re in a different moment now… The only safe path forward to secure Iran’s national security is to try and beef up its own military capacity.” Predviđa moguću reprizu obrasca napada i odmazdi kakav je svijet već vidio.
Ključna prepreka američko-iranskom zbližavanju ostaje 86-godišnji vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei. Abbas Milani sa Stanforda drži da su „chances of them coming to an agreement are nil” dok je Hamnei na vlasti. Poziv u Šarm el-Šeik usporedio je s „inviting the arsonist to celebrate the end of a fire”, podsjećajući da Teheran i dalje podupire Hamas te odbija rješenje dvije države.
Ipak, Milani ističe da je neočekivana Trumpova inicijativa uzburkala unutariranske redove: „It has created a discussion and friction within the regime, with some people publicly saying, ‘We should have gone. Why not go and talk to Trump.’”
Sina Toossi iz američkog Centra za međunarodnu politiku upozorava na ambicioznije ciljeve Washingtona: „The dominant perception in the Trump administration is that Iran is weakened and that we can get a lot more from them than just a nuclear deal.” U prijevodu, Bijela kuća želi i iransko priznavanje Izraela, ograničenje raketnog programa i smanjenje utjecaja u regiji – zahtjeve koje Teheran zasad odbija.
Plan mira bez publike Dok Trump zamišlja „trokut mira” Washington–Jeruzalem–Teheran, na terenu dominiraju stari obrasci: nepovjerenje, sankcije i vojni pritisci. S Hamneijem na čelu i izraelskim establishmentom koji svaku popustljivost smatra rizikom po nacionalnu sigurnost, izgledi za spektakularni preokret ostaju minimalni.
Za sada se čini da je Trumpova maslinova grančica ostala bez ruku koji bi je prihvatili – a Bliski istok je još jednom korak bliže novom krugu napetosti umjesto dugo priželjkivanog mira.
