Washington – Politička doktrina „reciprociteta” koju je američki predsjednik Donald Trump uveo početkom 2025. godine ponovno je preokrenula svjetske carinske tablice. Načelo je jednostavno: Sjedinjene Države drugim državama naplaćuju onoliko koliko one naplaćuju američkim izvoznicima.
Rezultat je bila nagla eskalacija carinskih stopa. Prosječna američka uvozna carina skočila je s 2,5 na oko 27 posto već u travnju 2025., a dodatno su poskupjeli automobili, teški kamioni i rezervni dijelovi. Istodobno je ukinuto izuzeće za internetske pošiljke vrijedne do 800 dolara, pa paketi s platformi poput Sheina i Temua odnedavno plaćaju punu stopu zemlje podrijetla ili fiksnu taksu od 80 do 200 dolara.
Djelomično popuštanje prema Pekingu
Krajem listopada Trump i kineski predsjednik Xi Jinping dogovorili su smanjenje tzv. „fentanilske carine” s 20 na 10 posto, što je 10. studenoga i stupilo na snagu. Time je ukupna prosječna carina na kinesku robu pala sa 57 na 47 posto, no opterećenje za kineske izvoznike i dalje je golemo.
Tri liga partnera
- Privilegirani – Ujedinjena Kraljevina je dogovorila stopu od 10 posto.
- „Srednja” liga – Europska unija, Japan i Južna Koreja pala je na 15 posto nakon posljednjeg dogovora; Švicarska i Indija još pregovaraju oko iste razine.
- Tranzicijski – Vijetnam plaća 20, Filipini i Indonezija 19 posto.
Sve ostalo, uključujući brojne zemlje globalnog juga, puni „žutu” i „crvenu” zonu: od 26-39 posto, odnosno iznad 40 posto, što de facto destimulira trgovinu. U „crvenoj zoni” s više od 40 posto našli su se npr. Lesoto (50 %) i Kambodža (49 %), dok je Brazil, kao član BRICS-a, pod recipročnih 50 posto i pod prijetnjom dodatnih 10 postotnih bodova.
Vertikalne udarne tarife
• 25 % na većinu stranih automobila, motora i komponenti • 25 % na teške kamione • u najavi: 25 % na pomorsku i teretno-lučku opremu • do 200 % na alkoholna pića, ako prijetnja bude provedena
U euroazijskim lancima nabave to stvara dvostruki pritisak: skuplji pristup američkom tržištu i trošak preusmjeravanja ruta kako bi se izbjegle „kontaminirane” kategorije.
Što slijedi?
Stručnjaci do kraja godine prate dva vektora. Prvi je ishod pregovora s Indijom i Švicarskom – hoće li njihove stope pasti na 15 posto ili niže i u kojim sektorima. Drugi je sudbina najavljenih specifičnih udara, prije svega carine od 25 posto na pomorsku opremu te moguće „kaznene” tarife od 200 posto na alkoholna pića.
Ako se trend nastavi, trošak proizvodnje postaje manje bitan od sposobnosti prilagodbe carinskoj arhitekturi i političkoj klimi. U takvoj igri najkonkurentniji nisu nužno najjeftiniji, nego najbrži pregovarači s dovoljno fleksibilnim lancima dobave da klize ispod radara novih američkih carina.
