Američki predsjednik Donald Trump najavio je novi, 50-dnevni rok za sklapanje mirovnog sporazuma o Ukrajini i zaprijetio "drastičnim" trgovinskim mjerama protiv Rusije. No, prema trima sugovornicima bliskima Vladimiru Putinu koje je citirao Reuters, Kremlj planira nastaviti rat dok Zapad ne prihvati njegove temeljne zahtjeve, pa se najavljena prekretnica čini malo vjerojatnom.
Trump je tijekom kampanje tvrdio da bi rat mogao okončati „u 24 sata”, a nakon inauguracije je rok produljio na 30 dana, izbjegavajući pritom izravno okriviti Rusiju. U veljači je njegov izaslanik Steven Witkoff otputovao u Moskvu radi pregovora o razmjeni zarobljenika, čime je obnovljena formalna komunikacija Washingtona i Moskve.
Uslijedio je niz telefonskih razgovora dvojice čelnika. Trump je pritom počeo kritizirati Kijev – od protivljenja ukrajinskom ulasku u NATO do zamjerki predsjedniku Volodimiru Zelenskom zbog „nepopustljivosti”. Napetosti su kulminirale javnom svađom Trumpa i Zelenskog u Bijeloj kući krajem veljače.
Tijekom ožujka i travnja pregovaralo se o primirju i razmjenama zarobljenika uz moguću posredničku ulogu Turske i Saudijske Arabije, no bez pomaka. U lipnju je Trump razgovore opisao kao „konstruktivne, ali nedovoljno produktivne”, a Putin je odbio trilateralni susret sa Zelenskim.
Početkom srpnja Trump javno proziva Moskvu zbog pojačanih napada na ukrajinske gradove, dok Putin uzvraća da Rusija neće odstupiti od vojnih ciljeva. Izvanredni Trumpov ultimatum uslijedio je odmah potom; na pitanje podržava li sada Ukrajinu, odgovorio je: „Nisam ni na čijoj strani. Na strani sam čovječanstva jer želim da se ubijanje zaustavi.”
Analitičari s obje strane Atlantika skeptični su prema Trumpovom pristupu. Ruski politolog Mikhail Komin ocjenjuje da Putin „samo kupuje vrijeme da ostvari svoje ciljeve, pazeći da Trumpa ne iritira previše kako ovaj ne bi pojačao isporuke oružja Ukrajini”. Jennifer Kavanagh iz američkog think-tanka Defense Priorities podsjeća kako je bivši i sadašnji predsjednik „mijenjao stav gotovo svaki tjedan” te upozorava da bi sankcije mogle više boljeti američko gospodarstvo nego Rusiju.
Komentatori Guardiana, Timea i Washington Posta slažu se da je Trump pokušao pregovarati "kao nekretninski posrednik” nudeći ustupke o teritoriju bez razmatranja uzroka rata, dok strategiju „eskalacijom do deeskalacije” smatraju pogrešnom za vođu koji u svojoj zemlji nije politički ugrožen.
Prema ruskoj politologinji Aleksandri Filipenko, nakon isteka 50-dnevnog roka „neće se dogoditi ništa drastično”; dvojica čelnika vjerojatno će se vratiti „tihim nagodbama i pragmatičnom cinizmu”, dok rat u Ukrajini – i razaranja – traju i dalje.