Američki predsjednik Donald Trump dao je farmaceutskim kompanijama rok od dva mjeseca da američke cijene brendiranih lijekova usklade s najnižima u skupini razvijenih zemalja – tzv. pravilom „najpovoljnije nacije” (MFN). Ako to ne učine, poručio je da će „primijeniti sva raspoloživa sredstva” kako bi zaštitio američke potrošače od „zloupotreba u određivanju cijena”.
Struka i industrija u Europi upozoravaju da bi takav pritisak mogao dovesti do viših cijena i sporijeg dolaska novih terapija na Stari kontinent.
• Helmut Brand, profesor javnog zdravstva na Sveučilištu u Maastrichtu, ocjenjuje da bi vezivanje američkih cijena uz najniže u EU imalo „značajne posljedice” za europsko tržište jer bi proizvođači radi zaštite prihoda mogli podići cijene ili odgoditi lansiranja u manjim, jeftinijim državama.
• Alexander Natz iz udruženja biotehnoloških poduzetnika Eucope kaže da su tri američke kompanije za „orphan” lijekove, koje su ranije planirale najprije izaći na njemačko tržište, sada „više nisu 100 posto uvjerene” da će to učiniti, što bi se moglo negativno odraziti na pacijente s rijetkim bolestima.
• Graham Cookson iz londonskog Office of Health Economics upozorava da bi proizvođači umjesto sniženja u SAD-u mogli jednostavno „podići liste cijena u inozemstvu, dok bi neto cijene ostale iste”, zadovoljavajući time „optičku” potrebu za usklađivanjem, ali bez stvarnog snižavanja troškova.
Mali i srednji proizvođači, koji često razvijaju terapije za rijetke bolesti, posebno su ranjivi jer teže mogu apsorbirati gubitke prihoda od najvećeg svjetskog tržišta, koje čini više od polovice globalne potrošnje recepturnih lijekova.
Tarife i dodatni pritisci
MFN plan dolazi u trenutku šireg trgovinskog zatezanja između SAD-a i EU-a. Washington provodi istragu o uvozu farmaceutskih proizvoda prema članku 232, što bi moglo rezultirati carinama do 15 %. Takav potez, upozorava Cookson, izravno je „u sukobu s MFN politikom” koja teži snižavanju američkih troškova.
Europska federacija farmaceutskih udruga EFPIA ističe da je „preuranjeno” procijeniti puni doseg MFN-a i mogućih carina, ali upozorava da bi mjere „mogle utjecati na radna mjesta te na sposobnost otkrivanja i isporuke novih lijekova”.
Reakcija Bruxellesa
Europska komisija navodi da „pomno prati” provedbu američke politike „najpovoljnije nacije” i njezine neizravne učinke na europsko tržište te ostaje „privržena održavanju EU-a kao privlačnog mjesta za istraživanje i razvoj, uključujući područje rijetkih bolesti”.
Konačan će učinak ovisiti o tehničkim detaljima: bude li MFN vezan uz javno dostupne liste cijena, kompanije bi mogle korigirati samo nominalne vrijednosti; ako se primijene na neto cijene uz popuste, europski bi budžeti mogli osjetiti stvaran pritisak, što bi vlade natjeralo na strože limite potrošnje i pristupa.
Za sada farmaceutske tvrtke „čekaju i promatraju” – a pacijenti u Europi riskiraju da prve osjete odgode i skuplje terapije, zaključuju analitičari.
