Donald Trump vratio se u Bijelu kuću 2024. oslanjajući se na dva moćna izvora nezadovoljstva svojih pristaša: visoku inflaciju i strah od društvenih promjena. Iako je inflacija do dana izbora pala na 2,7 %, gnjev zbog prethodnog skoka cijena ostao je živ, a rasne poruke – obećanje „najvećeg programa deportacija u povijesti” i obračun s multikulturnim gradovima – dodatno su mobilizirale birače.
Nakon inauguracije Trump je, međutim, gotovo u potpunosti prebacio težište s gospodarstva na identitetske sukobe. Ministarstvo domovinske sigurnosti dobilo je široke ovlasti za oštrije deportacije, Nacionalna garda raspoređuje se u gradove pod demokratskom upravom, a savezne agencije moraju ukinuti sve programe raznolikosti i uključivosti. Istodobno je predsjednik vlastitim odlukama produbio ekonomske brige birača:
• nove carine na uvoz podigle su cijene i zakočile zapošljavanje; • ukidanje subvencija za zdravstveno osiguranje povećat će premije milijunima ljudi; • obustava dodatne pomoći za hranu tijekom vladinog „shutdowna” pogodila je najsiromašnije.
Posljedice su brzo stigle. Indeks potrošačkog povjerenja Sveučilišta Michigan pao je blizu povijesnog minimuma, a Trumpov rejting tone najviše zbog loše ocjene upravljanja inflacijom, zapošljavanjem i cijenama. Na izvanrednim izborima početkom studenoga demokrati su osvojili gradonačelničko mjesto u New Yorku, guvernere Virginije i New Jerseyja te niz lokalnih dužnosti u tradicionalno republikanskim okruzima od Mississippija do Pennsylvanije. U Kaliforniji je bez većih otpora prošlo novo izborno precrtavanje koje republikance može stajati pet mjesta u Zastupničkom domu.
Trump je na Truth Socialu uzvratio porukom: „TRUMP NIJE BIO NA GLASAČKOM LISTIĆU, A RAZLOG SU BILI SHUTDOWN I JOŠ NEKI”. No brzopotezni zaokret sugerira da je svjestan štete. Ukinuo je dio vlastitih carina kako bi snizio cijene hrane, predlaže 50-godišnje hipotekarne kredite za stanovanje te povrat poreza od 2 000 dolara financiran već naplaćenim carinama.
Gospodarski zaokret mogao bi stići prekasno. Demokrati već montiraju spotove s predsjednikovom izjavom „nemamo inflaciju”, a srednjoročni izbori zakucani su u kalendaru. Rasna retorika i dalje ostaje snažan pogon američke politike – osobito dok bijelci, prvi put u povijesti, postaju manjina – no aktualni razvoj događaja pokazuje da ni najžešće kulturne bitke ne mogu zasjeniti prazne novčanike. Trump je morao isporučiti ekonomske rezultate. Nije, i birači mu to sve glasnije stavljaju na račun.
