Hrvatska je u 2025. zaključila tzv. „superizbornu godinu”, a račun za četiri velika izborna ciklusa popeo se na 45,4 milijuna eura, proizlazi iz godišnjeg pregleda rada Državnog izbornog povjerenstva (DIP).
Najviše su stajali lokalni izbori – gotovo 24,8 milijuna eura. Taj teret snosile su općine, gradovi i županije u kojima su birači 18. svibnja i 1. lipnja birali načelnike, gradonačelnike, župane te vijeća. Država je dodatno izdvojila 1,6 milijuna eura za informatičku podršku i naknade informatičkim koordinatorima, dok je za prijevremene izbore za Gradsko vijeće Đakova u studenome otišlo još 8.200 eura.
Predsjednički izbori, čiji je prvi krug održan 29. prosinca 2024., a drugi 12. siječnja 2025., koštali su 14,3 milijuna eura i u cijelosti su financirani iz državnog proračuna.
Preostali iznos otpada na troškove posebnih i dopunskih izbora, koji su prema zasad nepotpunim podacima stajali približno 1,5 milijuna eura.
Uz organizaciju izbora, DIP je tijekom 2024. pregledao financijsko poslovanje 1.142 političkih subjekata – 166 stranaka, šest nezavisnih zastupnika i 930 nezavisnih vijećnika. Riječ je o pedesetak subjekata manje nego godinu ranije, kada ih je na popisu bilo 1.193.
Time je „superizborna” 2025. zaokružena, a troškovi izbora još jednom su potvrdili da lokalni izbori ostaju najskuplji demokratski ritual u Hrvatskoj.