Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je u ponedjeljak da će svaka država koja nastavi poslovati s Iranom plaćati carinu od 25 posto pri trgovini sa Sjedinjenim Državama.
„S trenutnim učinkom, svaka zemlja koja posluje s Islamskom Republikom Iran platit će carinu od 25 posto na svako poslovanje sa Sjedinjenim Američkim Državama”, poručio je Trump na društvenoj mreži Truth Social, dodajući: „Ova je odluka konačna i neopoziva.”
Konkretni pravni temelji i detalji provedbe zasad nisu objavljeni, a na službenim stranicama Bijele kuće nema dokumentacije koja bi potvrdila novu mjeru. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je kako „diplomacija je uvijek prva opcija za predsjednika”, no nije pojasnila kakvi bi dodatni koraci mogli uslijediti.
Iran je već godinama pod strogim američkim sankcijama, no unatoč tome najveća odredišta njegova izvoza ostaju Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija. Eventualno uvođenje dodatnih carina moglo bi izravno pogoditi te ključne partnere, ali i američke uvoznike koji plaćaju namete.
Pozadina nove prijetnje jest val protuvladinih prosvjeda koji potresaju Iran – najozbiljniji izazov klerikalnom režimu od Islamske revolucije 1979. godine. Organizacija za ljudska prava HRANA navodi da je od 28. prosinca potvrđeno 599 poginulih, među kojima je 510 prosvjednika i 89 pripadnika sigurnosnih snaga.
Washington je prošloga lipnja izveo zračne napade na iranska nuklearna postrojenja, a Trump je u više navrata isticao da su „sve opcije na stolu”, uključujući i vojnu akciju. Unatoč zaoštravanju retorike, američki dužnosnici tvrde da ostaju otvoreni za razgovor s iranskim vlastima, ali i za suradnju s opozicijskim skupinama.
Trump je tijekom svojega drugog mandata redovito posezao za carinama kao polugom pritiska u vanjskoj politici. Vrhovni sud trenutačno razmatra ustavnost dijela postojećih carinskih mjera, što dodatno komplicira moguću provedbu nove prijetnje.
Za sada nema naznaka kada bi odluka mogla stupiti na snagu niti hoće li obuhvatiti baš sve iranske trgovinske partnere. No sama objava već je izazvala zabrinutost na globalnim tržištima, osobito u zemljama koje se oslanjaju na iransku naftu i petrokemijske proizvode.
