Washington – Američki predsjednik Donald Trump potpisao je u četvrtak izvršnu uredbu kojom proglašava nacionalno izvanredno stanje i otvara put uvođenju carina na robu iz zemalja koje Kubi prodaju ili na bilo koji način isporučuju naftu.
Bijela kuća poručuje da su „ove radnje neuobičajena i izvanredna prijetnja nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici SAD-a, koje zahtijevaju hitan odgovor kako bi se zaštitili američki građani i interesi”. Visina mogućih carinskih stopa još nije objavljena; odredit će ih ministri vanjskih poslova i trgovine nakon procjene svake države koja surađuje s Havanom.
Administracija pritom izravno povezuje Havanu s „neprijateljskim silama”, navodeći njezine navodne veze s Rusijom, Hamasom i Hezbolahom, te pojačava pritisak na šezdeset godina staru komunističku vlast.
Cuba trenutačno raspolaže s tek 15 do 20 dana zaliha nafte, a zbog nestašice je već uvela racionalizaciju goriva i svakodnevne redukcije struje. Turistički dolasci naglo su pali, a Trump otvoreno najavljuje kolaps režima: „Cuba will be failing pretty soon”, rekao je novinarima početkom tjedna i dodao: „They got their money from Venezuela. They got the oil from Venezuela. They’re not getting that anymore.”
Među ključnim opskrbljivačima Kube posljednjih godina bila je Meksiko. Državna naftna tvrtka Pemex lani je slala oko 20 000 barela dnevno, što je nešto manje od trećine količine koju je Havana dobivala iz Venezuele. No meksička predsjednica Claudia Sheinbaum ističe da će „humanitarian aid will continue, as it does to other countries. Mexico has always shown solidarity with the entire world. They are sovereign decisions”, premda je potvrdila da su isporuke privremeno obustavljene.
Kuba se našla u dodatnim teškoćama nakon što su američke snage iznenadnom akcijom uhitile venezuelanskog čelnika Nicolása Madura i njegovu suprugu te ih prebacile u New York pod optužbom za trgovinu drogom, čime je otklonjena glavna linija opskrbe venezuelanskom naftom.
Novi naputak Bijele kuće sada omogućuje državnom tajniku Marcu Rubiju – inače sinu kubanskih emigranata – i ministru trgovine da individualno procijene i uvedu carine protiv svih država koje se ogluše na američki zahtjev i nastave slati naftu na otok.
Ekonomski pritisak dolazi u trenutku kada se kubanski BDP, procijenjen na oko 85 milijardi dolara, suočava s najtežom krizom u posljednjih trideset godina. Hoće li Washingtonova strategija rezultirati promjenom vlasti u Havani ili dodatno produbiti patnje otočnog stanovništva, ovisit će i o reakciji međunarodnih dobavljača koje Trump sada upozorava carinama.
