Nakon godine i pol najava, američki predsjednik Donald Trump objavio je kratki dokument nazvan „Great Healthcare Plan“, tvrdeći da će „staviti građane ispred velikih korporacija“ i hitno smanjiti troškove liječenja. No, zbog nedostatka konkretnih rješenja plan je već na prvu izazvao salvu kritika stručnjaka i podijelio republikanski Kongres, kojemu je za provedbu nužna njegova potpora.
Glavne točke plana • snižavanje cijena lijekova i premija zdravstvenog osiguranja; • obveza osiguravatelja da javno objave troškove potraživanja, režijske izdatke i dobit; • veća cjenovna transparentnost bolnica i liječnika; • preusmjeravanje milijardi dolara savezne pomoći izravno na osobne zdravstvene štedne račune građana, umjesto na osiguravajuća društva.
Trump je u videoporuci poručio: „Umjesto da potrebe velikih korporacija i posebnih interesa stavljamo na prvo mjesto, naš plan konačno stavlja vas na prvo mjesto i ostavlja vam više novca u džepu. Pozivam Kongres da ga usvoji bez odgode.“
Skepsa zbog izostanka detalja Ekonomist Edwin Park (McCourt School of Public Policy) upozorava da plan „jasno odbija produženje potpora za police na tržištima osiguranja“, što bi, kaže, „ostavilo oko četiri milijuna ljudi bez police, a premije za milijune drugih bi se udvostručile“. Smatra kako bi predviđene izmjene zapravo povećale broj neosiguranih „na vrhunski rekord“.
Sličnu zabrinutost dijeli i zdravstvena analitičarka Cynthia Cox, koja ističe da se iza općih fraza krije mogućnost „spirale smrti“ na tržištima osiguranja: „Kad se radi o reformi zdravstva, vrag je u detaljima, a ovdje detalja nema.“
Pitanje subvencija razdire republikance Poskupljenja premija postala su politički uteg za republikansku većinu otkako su početkom godine istekle subvencije uvedene za vrijeme prethodne administracije. Zbog toga je 17 republikanskih zastupnika nedavno glasalo zajedno s demokratima za prijedlog zakona koji bi kredite produžio za iduće tri godine. Trump je već dao naslutiti mogući veto ako mjera prođe i Senat.
Neizvjesna sudbina u Kongresu Dvije najkontroverznije ideje—slanje novca izravno građanima za kupnju police po vlastitom izboru te obveza farmaceutskih kompanija da Amerikancima ponude cijene usporedive s onima u inozemstvu—traže jasnu zakonsku podlogu. Iako republikanci trenutačno kontroliraju oba doma, stranački rascjep oko subvencija, ali i skori izbori, mogli bi plan gurnuti u birokratsku slijepu ulicu.
Profesorica zdravstvene politike Miranda Yaver upozorava da bi se, ako se dopuste police koje ne udovoljavaju standardima Obamacare-a, „milijuni pacijenata s postojećim bolestima mogli naći bez stvarne zaštite“. Time bi, dodaje, već ionako krhka ravnoteža sustava mogla biti ozbiljno narušena.
Za sada ostaje nejasno hoće li prijedlog značiti i ukidanje drugih ključnih odredbi aktualnog zakona, poput obveznog pokrića za kronične bolesnike ili prava mladih do 26. godine da ostanu na policama roditelja. Dok Bijela kuća traži „hitnu“ potporu, kritičari upozoravaju da bi, bez razrade i političkog konsenzusa, „Veliki plan“ mogao ostati tek velika prazna mapa.
