Američki predsjednik Donald Trump nalazi se pod sve jačim pritiskom dok Izrael intenzivira obračun s Iranom, a Washington mora odlučiti hoće li se dublje uvući u spiralu nasilja.
Tri su glavna čimbenika koja oblikuju predsjednikovu odluku: situacija na terenu, sigurnosni interesi Sjedinjenih Država i politička računica u izbornoj godini.
• Izrael je, prema navodima iz Jeruzalema, već poduzeo napade na ciljeve povezane s Teheranom i o tome obavijestio Bijelu kuću.
• Ključno je postrojenje Fordow, dobro zaštićeni iranski pogon za obogaćivanje urana. Izrael ga želi uništiti, ali bez izravne američke potpore to ne može učiniti.
• Premijer Benjamin Netanyahu predstavio je plan koji je uključivao i mogućnost atentata na vrhovnog vođu Alija Hameneija. Trump je, tvrde izvori, taj prijedlog odbacio i poručio da želi izbjeći otvoreni rat.
Službeno, predsjednik naglašava diplomaciju i ponavlja da „ne želi rat s Iranom”. No u Washingtonu se prelamaju dvije suprotstavljene struje:
- proizraelski jastrebovi traže snažniji vojni angažman kako bi se spriječilo jačanje Teherana;
- izolacionisti – mnogi unutar samog Trumpova kruga – upozoravaju da bi novi Bliski istok bio izuzetno skup i politički riskantan.
CNN u svojoj analizi upozorava da bi „moćne sile mogle uvući Ameriku dublje u sukob”. Ako Teheran procijeni da nema što izgubiti i napadne američke baze u regiji ili drugdje u svijetu, predsjednik bi teško mogao izbjeći odgovor.
Istodobno dio republikanaca otvoreno poziva Bijelu kuću da se umiješa. Njihovo je stajalište da bi neodlučnost potaknula Iran na agresivnije poteze i oslabila američku vjerodostojnost.
Dok tenzije rastu, Trump balansira između zahtjeva najvjernijeg bliskoistočnog saveznika i vlastitog obećanja biračima da neće započinjati nove ratove. Odluka o tome koliko daleko će Sjedinjene Države ići – od pojačanih sankcija do mogućeg vojnog odgovora – i dalje visi u zraku, dok se u Ovalnom uredu sudaraju ideologija i stvarnost.