RIJEKA – U Nadbiskupskom ordinarijatu održana je javna tribina „Od dogme do dijaloga: teologija pred suvremenim izazovima”, na kojoj su teolozi iz više zemalja raspravljali o mjestu Crkve u svijetu obilježenom nacionalizmom, klimatskim krizama i tehnološkim skokovima.
Retoriku je otvorio umirovljeni profesor i pravoslavni svećenik Vladan Perišić. Upozorio je na poistovjećivanje vjere i nacionalnog identiteta, ocijenivši ga povijesnom pogreškom: „Moramo izabrati između nacije i Krista.” Nacionalizam je, dodao je, „neutemeljeno veličanje vlastite nacije, izraženog mita o naciji kao žrtvi”, dok se u krštenju „gubi identitet nacije, a rađa identitet zasnovan na Bogočovjeku”.
Hrvatski crkveni povjesničar Marko Medved nadovezao se tvrdnjom da se nacionalni identitet stječe rođenjem, a crkveni krštenjem. „Kršćanstvo nadilazi narode, sabire svoje članove iz svih naroda, čija domovina nije ovdje na Zemlji”, podsjetio je, pozivajući Crkvu da povijest koristi kao pomagalo za razumijevanje vjere suvremenom čovjeku. Upozorio je i na „miješanje nacionalnog i crkvenog identiteta” te kritizirao sklonost Crkve da ostane zarobljena u prošlosti iz straha od sadašnjosti i budućnosti.
Tri ključna izazova – klimatske promjene, umjetna inteligencija i susret različitih vjerskih tradicija – iznijela je Lejla Demiri, izvršna direktorica Centra za islamsku teologiju Sveučilišta u Tübingenu. Posebno je naglasila važnost „međusobne teološke gostoljubivosti” i dijaloga koji vode pojedinci, a ne institucije.
Švedska teologinja Johanna Gustafsson Lundberg smatra da suvremena teologija mora uvažiti globalnu mobilnost, rast religijske pismenosti i vlastitu društvenu odgovornost, dok je Talijan Sergio Massironi podsjetio da se briga za okoliš izravno naslanja na vjeru u Boga Stvoritelja. „Ako nas nije briga za stvoreni svijet, mi ispovijedamo nešto drugo”, upozorio je, dodavši da bez dijaloga unutar Crkve prijeti povratak starih hereza poput gnosticizma i pelagijanizma.
Tribinu je moderirao isusovac p. Stanko Perica, a zajednički zaključak sudionika bio je da Crkva svoju vjerodostojnost u 21. stoljeću može očuvati tek ako se otvoreno suoči s nacionalističkim zloporabama, ekološkim i tehnološkim izazovima te njeguje iskren međureligijski dijalog.