Tehnološka euforija oko umjetne inteligencije po svemu nalikuje dot-com groznici s kraja 1990-ih, ali analitičari upozoravaju da zapravo ne postoji jedan, nego tri zasebna AI mjehura – i svaki će puknuti u drukčijem ritmu.
Najkrhkiji je onaj na vrhu piramide – tvrtke koje samo „umotavaju” velike jezične modele u simpatična sučelja i prodaju ih pretplaćenim korisnicima. Brz rast, poput 42 milijuna dolara godišnjeg prihoda koji je Jasper.ai ostvario u prvoj godini, skriva tri ključne slabosti: divovi poput Microsofta i Googlea mogu istu funkciju sutra besplatno ugraditi u Office ili Gmail; cijena modela stalno pada pa marže nestaju; a korisnik može prijeći na konkurenta u nekoliko klikova. Procjene su da će se val gašenja takvih start-upova početi osjećati krajem 2025. i tijekom 2026.
Srednji sloj čine graditelji samih modela – OpenAI, Anthropic, Mistral i slični. Iako raspolažu golemim kapitalom (primjerice, otvorene investicijske obveze prema OpenAI-u dosežu oko bilijun dolara, uz plan od 500 milijardi za nove podatkovne centre), ni oni nisu imuni na pritisak. Stručnjaci smatraju da će se, kako se sposobnosti modela izjednače, nadmetanje preseliti na inženjerske optimizacije inferencije – brzinu prvog tokena, rad s memorijom i trošak po upitu. Očekuje se konsolidacija između 2026. i 2028., nakon koje bi na tržištu mogla ostati dva do tri dominantna igrača.
Najstabilniji je infrastrukturni sloj – proizvođači čipova, oblaci i podatkovni centri. Unatoč mogućem pretjeranom ulaganju kratkoročno (ukupni AI CAPEX i VC izdaci premašuju 600 milijardi dolara), vrijednost hardvera i optičke infrastrukture ostaje i nakon što prvi val aplikacija potone. Prihodi Nvidije to potvrđuju: u trećem fiskalnom tromjesečju 2025. ostvarila je oko 57 milijardi dolara, od čega više od 51 milijarde u podatkovnom centru.
Ukupno je više od 1 300 AI start-upova procijenjeno na najmanje 100 milijuna dolara, a čak 498 ih nosi status „jednoroga”. Mnogi od njih ne nude ništa osim prepakiranih API-ja te će, upozoravaju analitičari, „prodati se za sitniš ili jednostavno nestati”. Nakon toga slijedi spajanje laboratorija za modele, dok će serveri i čipovi čekati novu generaciju primjena, baš kao što su optičke veze položene prije 20 godina kasnije omogućile Netflix i YouTube.
Poruka graditeljima softvera stoga je jasna: tko danas samo preuzima tuđi model i vraća korisniku odgovor, mora hitno preći na dublju vlasničku kontrolu nad cijelim radnim procesom, stvoriti vlastite podatke i izgraditi distribucijski kanal kojeg veliki sustavi ne mogu lako kopirati.
Umjetna inteligencija, slažu se i Mark Zuckerberg, Sam Altman i Bill Gates, doista mijenja gospodarstvo. No prva žrtva bit će tvrtke bez pravog jarka – i taj će dio mjehura puknuti puno prije nego što šire tržište shvati kolika je stvarna vrijednost tehnologije koja ostaje iza spektakla.
