Žene u Europskoj uniji i dalje u prosjeku odrade puna tri mjeseca i 18 dana „besplatno” svake godine – toliko, naime, iznosi jaz u plaćama prema najnovijem Indeksu rodne ravnopravnosti Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE). Prema izračunu za 2025., žene uspiju zaraditi tek 77 % onoga što muškarci zarade u isto vrijeme, pa moraju raditi 15 i pol mjeseci da bi dosegle jednogodišnju mušku plaću.
Indeks, koji mjeri ravnopravnost u području rada, novca, znanja, vremena, moći i zdravlja, ove je godine dosegao 63,4 od mogućih 100 bodova. To je napredak od 10,5 bodova u odnosu na 2010., ali analitičari procjenjuju da je Unija još najmanje pola stoljeća udaljena od potpune jednakosti.
Najviši rezultat drži Švedska (73,7), dok je Cipar na začelju s 47,6 bodova. Hrvatska se nalazi tek na 21. mjestu među 27 članica – s 57,1 bod, što je jedva iznad rezultata iz 2020. (56,7) i znatno ispod prosjeka Unije. Iza Hrvatske ostali su samo Mađarska, Češka, Latvija, Grčka i Rumunjska.
Ravnateljica EIGE-a Carlien Scheele upozorava kako „Europa napreduje, ali presporo”. „Više je žena zaposleno, no premalo ih sjedi za stolovima gdje se odlučuje o proračunima niti su na dobro plaćenim pozicijama. Bez jednake plaće i pravedne podjele skrbi ne možemo govoriti o stvarnoj ravnopravnosti”, naglasila je.
Glavni nalazi izvješća:
• Zaposlenost žena raste, ali one ostaju podzastupljene u rukovodećim, ICT i visoko plaćenim sektorima. • Roditeljstvo unapređuje karijere muškaraca, dok ženama najčešće usporava napredovanje. • U partnerskim zajednicama žene i dalje u prosjeku zarađuju 30 % manje od partnera. • Područje „moći” (političko, ekonomsko i društveno odlučivanje) i dalje je najslabije ocijenjeno s prosječnih 40,5 bodova. • Zdravlje ima najvišu ocjenu (86,2), iako su razlike i dalje prisutne, posebno među manje obrazovanim ženama. • Čak 31 % Europljanki doživjelo je fizičko i/ili seksualno nasilje u odrasloj dobi, pri čemu su mlađe od 45 godina najizloženije.
Hrvatska u brojkama
• Najveći pomak ostvaren je u kategoriji novca – vrijednost indeksa porasla je za 5,3 boda zahvaljujući rastu financijskih resursa. • Najlošiji rezultat bilježimo u području moći (21,8 boda), gdje smo tek 23. u EU-u. • Po pitanju slobodnog vremena za druge aktivnosti Hrvatska drži solidno šesto mjesto (69,6). • U zdravlju je zabilježen pad od 2,5 boda od 2020., osobito zbog pogoršanja općeg zdravstvenog stanja žena.
Društvene percepcije dodatno usporavaju promjene. U Hrvatskoj 45 % žena i čak 62 % muškaraca smatra da muškarci „zaslužuju” višu plaću jer obavljaju zahtjevnije poslove – desetak postotnih poena više od europskog prosjeka. Gotovo 60 % ispitanika drži da su muškarci „prirodno” manje vješti u kućanskim poslovima, dok 27 % Hrvatica i 50 % Hrvata smatra prihvatljivim da suprug kontrolira obiteljske financije.
EIGE zaključuje da su ambiciozniji ciljevi u području vodstva, ulaganje u pristupačne sustave skrbi i mehanizmi za praćenje jednake plaće nužni kako bi se „napredak s papira” pretvorio u stvarni društveni pomak. Bez toga će, poručuju, žene u Europi još desetljećima raditi – i predugo – besplatno.