Europa proživljava najbrže zagrijavanje na svijetu, a posljedice se sve jasnije prelijevaju na gospodarstvo. Prema izvješću o stanju klime u Europi, temperature na kontinentu rastu dvostruko brže od globalnog prosjeka još od 1980-ih. Prošla godina već je potvrdila trend: bila je najtoplija otkad se bilježe mjerenja, i u Europi i globalno.
Studija Davida Garcíje-Leóna, objavljena u časopisu Nature Communications, analizirala je ekonomske posljedice toplinskih valova u četiri posebno vruće godine – 2003., 2010., 2015. i 2018. Rezultati su jasni: izravna šteta iznosila je između 0,3 % i 0,5 % ukupnog BDP-a zemalja EU-a, Ujedinjenog Kraljevstva i EFTA-e. To je do 2,5 puta više od prosjeka zabilježenog u razdoblju 1981.–2010., kada su ekstremne vrućine „gutale” oko 0,2 % BDP-a godišnje.
Prognoze su još sumornije. Ako se trendovi nastave, ekonomisti očekuju nagli rast gubitaka. Najgore će, procjenjuju autori, proći Cipar i Hrvatska, koje bi mogle pretrpjeti najveće razmjere štete. Slijede Portugal, Malta, Španjolska i Rumunjska, dok će znatne gubitke vjerojatno osjećati i Italija te Grčka.
Suprotno tome, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Danska, Nizozemska i Belgija zasad bilježe skromniji pad BDP-a uzrokovan visokim temperaturama, čak i u najnepovoljnijim scenarijima. No gotovo sve europske zemlje, uključujući i hladnije sjeverne regije, pokazuju stabilan silazni trend produktivnosti, što sugerira da će učinci toplinskih valova s vremenom još pojačati pritisak na gospodarstva kontinenta.
Stručnjaci zato upozoravaju da će prilagodba urbanih sredina, ulaganje u zaštitu radnika i modernizaciju infrastrukture postati ključni ekonomski prioriteti ako Europa želi ublažiti sve skuplje udare klimatskih ekstrema.