Dok ljetni toplinski valovi ne biraju žrtve, liječnici upozoravaju da su osobe starije životne dobi najugroženija skupina.
Profesor hitne medicine s berlinskog Medicinskog fakulteta, dr. Bernd Böttiger, pojašnjava da starenje donosi metaboličke promjene koje otežavaju hlađenje tijela:
- stariji slabije osjećaju žeđ pa piju premalo,
- brojni uzimaju diuretike za srce ili bubrege,
- termoregulacija im je usporena pa se teže rashlađuju znojenjem.
„Sve to povećava rizik od pregrijavanja i dehidracije”, upozorava Böttiger i naglašava da bi se osobe treće životne dobi – osobito one koje žive same – trebale dodatno čuvati tijekom vrućih dana.
Glavni savjeti stručnjaka
- Pijte redovito – nekoliko gutljaja svakih 15 minuta ili čašu vode svaka dva sata, ukupno 2-3 litre dnevno. Oboljeli od srca ili bubrega trebaju se prethodno savjetovati s liječnikom.
- Kontrolirajte boju urina – svijetložuta znači dobru hidraciju, tamna ili mala količina upućuje na dehidraciju, navodi Njemačko društvo za vaskularnu kirurgiju i medicinu.
- Birajte lagane obroke – voće i povrće bogato vodom (dinje, krastavci, jagode, breskve) te slani keksi koji vraćaju izgubljene minerale i potiču žeđ.
- Rashladite tijelo – mokre krpe oko ruku ili nogu, hladne kupke za stopala i ruke, raspršivač s vodom te ventilator mogu brzo sniziti temperaturu.
- Držite dom hladnim – prozračujte rano ujutro, zatvorite rolete tijekom najveće vrućine.
- Nosite svijetlu, prozračnu odjeću – lagani, široki komadi od prirodnih vlakana odbijaju sunčevu svjetlost i pomažu cirkulaciji zraka, preporučuje njemačka Agencija za zaštitu okoliša.
Prepoznajte alarmantne simptome
Vrtoglavica, slabost, ubrzani puls, glavobolja, uznemirenost ili zbunjenost jasan su znak da se organizam pregrijao. Tada treba potražiti hlad, popiti tekućinu ili zatražiti pomoć. Ako osoba izgubi svijest, hitno nazovite broj za hitne slučajeve.
Stručnjaci ponavljaju: pravodobna hidracija i nekoliko jednostavnih mjera mogu spasiti život tijekom nadolazećih vrućina.