Kineski tehnološki div Tencent sve snažnije povezuje umjetnu inteligenciju i industriju videoigara. Njegova obitelj modela Hunyuan – čije se ime na kineskom prevodi kao „prva mješavina” – sposobna je iz tekstualnih uputa u nekoliko sekundi izraditi 3D objekte i interaktivne prizore.
Najpoznatija demonstracija dolazi iz studija Riot Games, tvorca megapopularnog taktičkog shootera Valorant. Istraživač upoznat s internim testiranjima, koji je želio ostati anoniman, tvrdi da tim preko Hunyuanovih 3D-nativnih modela prototipira likove, scene i narativne linije: „Previously you would need a month to design a character. Now you can just type in some text, and Hunyuan can give you four choices in 60 seconds.” Slične alate navodno koriste i developeri arkadne utrke GKART te nekoliko nezavisnih studija, no Tencent te informacije nije komentirao.
Interes za modele koji razumiju i rekonstruiraju fizički svijet raste diljem industrije. „There’s a real explosion of 3D vision research nowadays,” kaže Alexander Raistrick, doktorand na Princetonu koji razvija nove načine generiranja 3D sadržaja. Pojašnjava da su videoigre logična primjena: „Outputting 3D meshes … is your typical kind of bread and butter of game development.”
HunyuanWorld 1.0, prvi Tencentov model za kompletne interaktivne scene, objavljen je u srpnju. U listopadu je nadograđen mogućnošću učitavanja videozapisa iz kojeg potom nastaju trodimenzionalna okruženja. Paralelno je predstavljen i pojednostavljeni Hunyuan 3D, namijenjen brzom stvaranju pojedinačnih objekata – od fantastičnih mačeva do figurica za stolne igre.
Trend ne prolazi nezapaženo ni među konkurencijom: Microsoft, Meta, Stability AI i ByteDance već nude vlastite 3D modele, dok se startupi poput World Labsa – koji vodi istaknuta stručnjakinja Fei-Fei Li – natječu konzistentnošću i trajnošću prikazanih svjetova. U akademskim krugovima spominju se projekti 3D Generalist sa Stanforda, Raistrickovo kodno generiranje scena te Google DeepMindov SIMA 2, čiji agenti istražuju i mijenjaju virtualne prostore.
Ipak, primjena generativnog AI-ja otvara stara pitanja o radnim mjestima i transparentnosti. Dio razvojnih timova traži jasnu oznaku kada igra sadrži sadržaj nastao uz pomoć algoritama, dok drugi upozoravaju da je „tehnologija već posvuda” i da bi zabrane samo zakočile inovaciju. Osim za igre, 3D-pametni modeli mogli bi ubrzati razvoj proširene stvarnosti, autonomnih vozila ili obuke robota.
Tencent, koji uz hit igre upravlja i sveprisutnom aplikacijom WeChat te chatbotom YuanBao, ovim bi iskustvom u dizajnu virtualnih svjetova mogao steći prednost u nadolazećoj „tro-D” eri umjetne inteligencije. Hoće li to značiti brže, bogatije igre ili pak smanjeni broj radnih mjesta – rasprava se tek zahuktava.