Sedam najvećih američkih tehnoloških tvrtki – Microsoft, Meta, OpenAI, xAI, Google/Alphabet, Oracle i Amazon – stiglo je u Washington i pred kamerama Bijele kuće potpisalo tzv. obvezu zaštite potrošača od poskupljenja električne energije zbog gradnje podatkovnih centara.
Predsjednik Donald Trump pritom je poručio: „Data centers … they need some PR help. People think that if the data center goes in, their electricity is going to go up.” Naglasio je da građani neće „pokupiti račun” i da će kompanije „graditi vlastite elektrane” kako bi rasteretile mrežu.
Iako najava zvuči bombastično, dokument je neobvezujući, nema mehanizme provjere niti sankcije za kršenje. Upravo zato su ga energetski pravnici ocijenili više političkim spektaklom nego stvarnim rješenjem.
„This is theater,” rekao je Ari Peskoe, voditelj inicijative za elektroenergetsko pravo na Harvardu. „Problem mogu riješiti samo regulatorne agencije ili Kongres, a ne sama Bijela kuća niti tehnološke tvrtke.”
Problemi na terenu
• Američka prijenosna mreža stara je i skupa za modernizaciju; svako njeno proširenje plaćaju krajnji korisnici. • Više saveznih država, uključujući Georgiju i Virginiju, razmatra moratorije ili strože propise za nove centre. • Istraživanje pokazuje da manje od 30 % birača podržava gradnju podatkovnog centra u vlastitom susjedstvu.
U Georgiji se pitanje centara prelilo i na izbornu kampanju. Dvojepartijska inicijativa koja bi zabranila prebacivanje troškova na potrošače zaustavljena je u senatu države, nakon pritiska moćne elektroprivrede Georgia Power. Blaga verzija prijedloga još prolazi proceduru, ali analitičari smatraju da će biti teško istinski promijeniti pravila igre.
Ne samo giganti
Na događaju su sjedili najvidljiviji operatori centara, no industrija je mnogo raznolikija. Manji igrači često nemaju kapital za gradnju vlastitih izvora energije, dok se za najveće projekte angažiraju neovisni izvođači. Stoga strateške najave poput ulaganja u nuklearne ili geotermalne izvore – koje je Google istaknuo u svojem blogu – ne nude univerzalno rješenje.
Peskoe podsjeća da trenutni model elektroprivrede „socijalizira” troškove: „Imamo nekoliko tvrtki koje nameću milijarde dolara troškova, a teret se razlije na sve korisnike.” Po njegovu mišljenju, Kongres bi snažnijim zakonima mogao učinkovitije zaštititi račune građana od nadolazećeg vala podatkovnih centara. No izborna godina smanjuje izglede da takav paket brzo prođe.
Unatoč manjkavostima, sam čin potpisivanja ocjenjuje se važnim jer prvi put javno priznaje problem. „The first step of solving a problem is admitting that there is a problem,” zaključuje Peskoe.
Hoće li obećanje ostati tek dobar PR ili će doista spriječiti rast cijena struje, ovisit će ponajprije o državnim regulatorima i zakonodavcima – a ne o ceremoniji u Bijeloj kući.
