Teheran i veći dio Irana već danima su gotovo odsječeni od svijeta. Nakon što je izraelsko ratno zrakoplovstvo 13. lipnja bombardiralo ciljeve u Iranu, iransko Ministarstvo komunikacija uvelo je, kako je priopćilo, „privremena ograničenja” zbog „posebnih okolnosti”.
Najnoviji prekid interneta pretvorio se u niz sve žešćih blokada:
• 13. lipnja – pad povezivosti za 54 %. • 17. lipnja – novi pad za 49 % u odnosu na već smanjenu razinu. • Dan poslije – dodatni kolaps od 90 %, što je organizacija NetBlocks opisala kao „gotovo potpun” mrak.
Prekid je zahvatio fiksne operatere i sve glavne mobilne mreže. „Stvari su otišle u petu brzinu”, kaže istraživač projekta za slobodu interneta Ainita, ističući da su prvi put pogođeni i domaći informativni portali. Mnogi VPN-ovi više ne rade, a mobilni podatkovni promet u Teheranu je neupotrebljiv.
Digitalna stručnjakinja Mahsa Alimardani upozorava da je glavni cilj vlasti kontrola informacija: „Ovi prekidi interneta ugrožavaju sigurnost ljudi, osobito u Teheranu.” Svjedoči i o obiteljima koje signal pronalaze tek stotinama kilometara od glavnog grada.
Vlada tvrdi da gasi mrežu kako bi spriječila kibernetičke napade te je državna agencija Khabar građanima poručila da je pristup ograničen „kako neprijatelj ne bi zlorabio” mrežu. Dužnosnicima je naloženo da ne koriste uređaje spojene na globalni internet, a građanima se savjetuje brisanje WhatsAppa – aplikacije koja je ranije nudila alate za zaobilaženje cenzure.
Iran godinama gradi Nacionalnu informacijsku mrežu (NIN) – domaći, snažno filtrirani intranet. Dok su međunarodne veze u padu, vlasti potiču prijelaz na lokalne servise poput aplikacije Bale koja, smještena na NIN-u, radi i tijekom potpunog prekida.
Amir Rashidi iz organizacije Miaan Group upozorava da ljudi, u strahu da ostanu bez veze s najbližima, „iz očaja posežu za nesigurnim domaćim platformama”. Neovisni stručnjak Lukasz Olejnik dodaje da „prekidi interneta uglavnom ne sprječavaju sofisticirane državne kibernapade – prvenstveno uskraćuju pristup informacijama društvu”.
Prema podacima Access Now, prošle je godine diljem svijeta zabilježeno rekordnih 296 internetskih blokada. Iran sada ponovno demonstrira koliko ta mjera može biti široka i paralizirajuća: odrezani su komunikacijski kanali, otežana je potraga za vijestima, a deset milijuna stanovnika Teherana nema pouzdanu vezu ni za osnovne obiteljske provjere.
U sjeni sve ozbiljnijeg sukoba s Izraelom – i dok bivši američki predsjednik Donald Trump javno poziva stanovnike Teherana da „odmah evakuiraju” grad – iranski režim poseže za starom metodom: isključivanjem interneta kako bi utišao paniku, ali i svaku kritiku koja bi mogla izrasti u prosvjed.
