TEHERAN – Dok se vijernici slijevaju u golemu džamiju Grand Mosalla, u glavnom gradu Irana raste nelagoda pred mogućim ponovnim uvođenjem sankcija Vijeća sigurnosti UN-a za samo mjesec dana – i strahom od novog rata s Izraelom.
Na parkiralištu pregrijanom ljetnom prašinom čuju se podijeljeni glasovi. Jedan muškarac koji se predstavio kao Mousavi upozorava da bi ekonomska „lavina” novih sankcija dodatno osiromašila građane. „The reality is that many countries have nuclear power and are not subject to these rules but Iran is singled out for controls because we oppose Israel,” rekao je, dodajući da bi Teheran trebao „popustiti malo” i pustiti inspektore UN-a jer „vjerojatno i nemaju što vidjeti”.
Drugi hodočasnik, Rajabi Seddequi, ne pokazuje ni trunku popustljivosti: „If we have to choose between war and the entry of the UN inspectors, we will choose war. We will protect Iran and Islam.” Sličan ton drži i veteran iračko-iranskog rata Akbar Babaye, uvjeren da će „sljedeći put Izrael biti potpuno uništen” te da je „trećina od 90 milijuna Iranaca spremna umrijeti”.
Takva ratoborna retorika dočarava težak zadatak podijeljene vlade u Teheranu. Dok radikali u parlamentu najavljuju zakonski prijedlog o povlačenju iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, odluka će naposljetku pasti na vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija – a svaki korak unatrag otvorio bi unutarnju političku bitku bez presedana.
Europske sile – Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka – već su aktivirale proceduru „snapback” i zaprijetile vraćanjem svih UN-ovih mjera iz vremena prije nuklearnog sporazuma, ako Iran do kraja mjeseca ne dopusti Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju potpuni pristup svim postrojenjima, uključujući ona razrušena u 12-dnevnom izraelskom bombardiranju. Teheran tvrdi da je voljan pregovarati o „modalitetima”, no zapadni diplomati kažu kako „ništa konkretno” nije stavljeno na stol.
Iza zatvorenih vrata sjedišta UN-a u New Yorku britanska i francuska delegacija pripremaju ostale članice za povijesno aktiviranje mehanizma. Ako do njega dođe, Iran bi formalno bio proglašen državom koja krši međunarodno pravo i potpadne pod poglavlje 7 Povelje UN-a, a cijeli nuklearni program proglasio bi se nezakonitim.
Sankcije koje se spremaju ne ciljaju izravno iransku naftu i plin, nego vojnu i nuklearnu industriju, trgovinu oružjem te međunarodni nadzor pošiljaka koje bi mogle poslužiti u razvoju raketa. No pravnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Širin Ebadi na Instagramu je upozorila da će posljedice biti „far more dangerous than war”: devalvacija riala, urušavanje infrastrukture, rast siromaštva i društvenih kriza.
Strah da bi inspekcije potvrdile razmjere razaranja nuklearnog programa – i time razgnjevile narod koji je desetljećima podnosio sankcije – navodno stoji iza iranskog oklijevanja. U međuvremenu, vjernici u Grand Mosalli jure na molitvu, razapeti između nade u gospodarski predah i poziva na „rat do Jeruzalema”.