Riba tamna mramornica (Siganus luridus), porijeklom s istočne obale Afrike i iz Crvenog mora, ponovno je ulovljena kod Mljeta, potvrdio je stručnjak za invazivne vrste Pero Ugarković s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
• Invazivni put: Poput vatrenjače (riba lav, Pterois miles), mramornica je u Sredozemlje stigla Sueskim kanalom krajem 20. stoljeća kao takozvani lesepsijski migrant. • Brza prilagodba: Prva je pojava u Jadranu zabilježena još 2010. u Tršćanskom zaljevu i kod Mljeta, a vrsta se već proširila cijelim istočnim Mediteranom. • Životni prostor: Preferira stjenovite podloge obrasle algama na dubinama od 2 do 40 metara; odrasle jedinke viđaju se pojedinačno ili u manjim skupinama.
Ekološki utjecaj Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije navodi da je mramornica biljojed s iznimnim apetitom za bentoske alge, zbog čega „dovodi do značajnog smanjenja bioraznolikosti makroalgi”. Posljedično trpe i zavičajne vrste poput salpe (Sarpa salpa) i ušate (Oblada melanura), ali i beskralješnjaci koji ovise o algama, što remeti čitave hranidbene mreže.
Zdravstveni rizik Iako meso nije otrovno ni osobito cijenjeno, bodlje mramornice nose blago otrovne žlijezde. Ubod može izazvati bol, otok, crvenilo te povremeno mučninu ili vrtoglavicu. Toksin je termolabilan, pa se preporučuje uranjanje ozlijeđenog dijela u toplu vodu od 45 °C.
Klimatske promjene i manjak predatora dodatno pogoduju širenju invazivnih riba u Jadranu. Uz mramornicu i vatrenjaču trenutačno su prisutne i srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus), plavotočkasta trumpetača (Fistularia commersonii) te žuto-prugasti barakuda (Sphyraena chrysotaenia).
Poziv na dojavlju nalaza Ministarstvo poziva ronioce, ribiče i kupače da opažanja ovih vrsta prijave putem aplikacija „Invazivne vrste u Hrvatskoj” i „iNaturalist” ili izravno Institutu za oceanografiju i ribarstvo.