Na izvanrednom klimatskom sastanku u sjedištu Ujedinjenih naroda čak 120 država i Europska unija objavili su nove, ambicioznije planove za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Skup je sazvao glavni tajnik UN-a António Guterres, koji je državama poručio da moraju djelovati „mnogo brže i mnogo odlučnije” kako bi se izbjeglo probijanje dogovorene granice zagrijavanja od 1,5 °C.
• Kina, najveći svjetski emiter, najavila je rez od 7–10 % u odnosu na vrhunac emisija do 2035. te instalaciju više od šest puta više kapaciteta vjetro i solarne energije nego 2020. • Novoformirani planovi, tzv. nacionalno utvrđeni doprinosi (NDC-i), stižu uoči konferencije Cop30 koja se u studenome održava u brazilskom Belému. • Ukupno 120 zemalja + EU pristalo je ažurirati ciljeve, dok su mnoge ranije kasnile s predajom dopunjenih obveza.
Guterres je podsjetio da je globalni cilj od 1,5 °C „na rubu kolapsa” te upozorio da Cop30 mora donijeti „vjerodostojan globalni plan” kako bi se svijet vratio na pravi put. Znanstveni modeli trenutačno pokazuju moguć porast temperature i do 3 °C, što bi izazvalo razorne toplinske valove, suše i poplave diljem planeta.
Trumpov kontranapad Sastanak se održao samo dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump na Općoj skupštini UN-a klimatsku znanost nazvao „najvećom prijevarom ikad počinjenom nad svijetom” te poručio da je „zelena agenda” kriva za propast država. Trump je inzistirao da su „vjetroturbine patetične” i pozvao saveznike da povećaju bušenje nafte.
Njegove tvrdnje odmah su naišle na osude aktivista. „Anyone looking outside their window knows climate change is here and happening”, reagirao je Manish Bapna iz Natural Resources Defense Council, dok je britanska izaslanica za klimu Rachel Kyte pozvala lidere da se „ne daju omesti bukom” jer su „sva radna mjesta i prilike u čistom gospodarstvu”.
Ekonomski trendovi idu u prilog toj tvrdnji: prošle je godine u obnovljive izvore uloženo oko 2 bilijuna dolara, dvostruko više nego u naftu, plin i ugljen zajedno.
Pritisak na Kinu i SAD Kineski potez dočekan je kao potencijalni zamašnjak: zemlja je odgovorna za otprilike trećinu globalnih emisija, ali istodobno prednjači po ulaganjima u čistu energiju. Bivši američki potpredsjednik Al Gore ocijenio je da je „tragedija” što se Sjedinjene Države „sputavaju” i dopuštaju Pekingu da preuzme vodstvo u borbi protiv klimatske krize. Ipak, izrazio je uvjerenje da će „čista energija na kraju pobijediti”.
Unatoč novim obećanjima, stručnjaci i predstavnici najugroženijih otočnih država upozoravaju da svijet i dalje „juriša” preko crvene linije od 1,5 °C. „Many of them need to be better”, rekla je Tina Stege s Marshallovih Otoka, dodajući da je „nužna brutalno iskrena procjena” učinka novih ciljeva.
Problemi oko Cop30 već su vidljivi: hotelijerski kapaciteti u amazonskom Belému su ograničeni, a panamski ministar okoliša Juan Carlos Navarro organizaciju opisuje kao „noćnu moru” s „puno vrućeg zraka i vrlo malo napretka”.
Što slijedi? Do studenoga vlade moraju pretočiti najavljene brojke u konkretne planove provedbe. Guterres je zaključio kako „znanost traži akciju, pravda je nalaže, ekonomija je podupire, a ljudi je zahtijevaju”. Ostaje vidjeti hoće li ti pritisci biti dovoljni da, unatoč glasnom protivljenju iz Washingtona, svijet zadrži šansu za stabilnu klimatsku budućnost.
