Nedavni napad bespilotne letjelice blizu britanske baze RAF Akrotiri na Cipru potaknuo je hitne inspekcije civilnih skloništa diljem otoka – i razotkrio ozbiljne nedostatke. Od 2 500 službeno registriranih skloništa, oko 200 je ocijenjeno potpuno neupotrebljivima: ulazi su blokirani, prostori zatrpani otpadom ili su na terenu jednostavno – nepostojeći.
Ciparski inženjeri pročešljali su teren već početkom ožujka, izdali naloge za raščišćavanje i ubrzali zakonske izmjene koje bi nalagale da podzemni prostori u novogradnjama služe i kao skloništa. No stanje na otoku samo je ogledalo šire europske slike – zapuštena mreža bunkera iz hladnoratovskog doba, starija od pola stoljeća, danas često nije spremna za suvremene prijetnje.
EU bez zakonske poluge Prema članku 196. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odgovornost za civilnu zaštitu ostaje isključivo na državama članicama. Bruxelles može pružiti pomoć i koordinirati, ali ne i narediti izgradnju ili obnovu bunkera, niti propisivati tehničke standarde, osim ako se sve članice jednoglasno ne odluče za izmjenu ugovora.
Mehanizam civilne zaštite EU-a i dalje je ključni alat kad nacionalni kapaciteti zakažu. U sklopu njega stvorena je i rezerva rescEU – šatori, montažni kampovi i druga privremena infrastruktura za oko 36 000 ljudi, vrijedna više od 196 milijuna eura u razdoblju 2021.–2027. Najveće zalihe drži Švedska, a mobilne „kontejnerske gradove” trenutačno grade Poljska, Hrvatska, Slovenija, Španjolska i Rumunjska. No riječ je o smještaju za raseljene osobe, a ne o čvrstim skloništima kakva bi štitila civile pod intenzivnim bombardiranjem.
Učionice rata u Ukrajini Ruska invazija 2022. pokazala je granice europske solidarnosti – kroz mehanizam EU-a isporučeno je više od 140 000 tona pomoći vrijedne gotovo 800 milijuna eura, no stvarnu zaštitu stanovništva osigurali su ukrajinski nacionalni bunkeri i podzemne postaje metroa.
Veliki nerazmjeri među članicama • Finska raspolaže s više od 50 000 skloništa koja mogu primiti približno 85 % građana. • Njemačka ima manje od 600 funkcionalnih bunkera, dovoljnim za tek 0,5 % populacije; vlada planira uložiti do 30 milijardi eura i do 2030. osigurati skloništa za oko milijun ljudi. • Nizozemska je gotovo u potpunosti ukinula svoju mrežu skloništa, a Francuska, Italija i Španjolska ulagale su uglavnom u obranu od prirodnih nepogoda, ne ratnih prijetnji.
Dok nordijske i baltičke države jačaju kapacitete, većina Europe tek sada revalorizira civilnu obranu. EU za prevenciju i pripravnost raspolaže fondom od 1,26 milijardi eura namijenjenim analizama rizika, revizijama skloništa i zajedničkim vježbama, no izgradnja ili obnova ostaje na teret nacionalnih proračuna.
Poruka je jasna: bez političke volje država članica, Bruxelles može tek koordinirati i sufinancirati hitnu pomoć, dok same građevine koje spašavaju živote ostaju – nacionalna zadaća.