Sve 32 članice NATO-a iduće će godine prvi put dostići dugogodišnji cilj izdvajanja najmanje 2 % BDP-a za obranu, pokazuju najnoviji podaci Saveza.
• Hrvatska se tako pridružuje klubu zemalja koje su – potaknute ruskom agresijom na Ukrajinu i sve češćim američkim pritiscima – u kratkom roku znatno podebljale vojne proračune.
• Iznad novog, ambicioznijeg praga od 3,5 % BDP-a trenutačno su tek tri države: Poljska s 4,48 %, Litva s 4,0 % i Latvija s 3,73 %. Sjedinjene Države, iako daleko najveći apsolutni donator, ove su godine na 3,22 %.
• Novi cilj službeno je usvojen na lipanjskom samitu u Haagu: do 2035. treba dosegnuti 5 % BDP-a, pri čemu 3,5 % ide na temeljne vojne sposobnosti, a preostalih 1,5 % na civilnu otpornost, infrastrukturu i inovacije.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u srijedu je na otvaranju tvornice streljiva Rheinmetalla u njemačkom Unterlüßu pozdravio rast ulaganja, ali upozorio: „Novac sam po sebi ne pruža sigurnost… Odvraćanje dolazi od sposobnosti… borbe protiv potencijalnih neprijatelja.”
Prema procjenama objavljenima u četvrtak, sedam članica tek dotiče točno 2,0 %, a više od deset ih je još lani bilo ispod tog praga. Hrvatska, koja sustavno povećava obrambeni proračun, sada je među onima koje cilj zadovoljavaju, no za novi standard trebat će dodatni iskorak.
