Hrvatska rapidno stari, a time raste i broj građana koji posljednje godine života provode – sami.
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, na popisu stanovništva 2021. evidentirano je da su jednočlana kućanstva činila 27,8 % svih kućanstava u zemlji. Taj udio obuhvaća sve dobne skupine, no težište je na umirovljenicima.
• Više od 61 000 muškaraca starijih od 65 godina živjelo je te godine bez ikoga u istom kućanstvu. • Samaca među ženama bilo je još i više – preko 218 000 u dobi iznad 65.
Demografi upozoravaju da se radi o izravnoj posljedici dugogodišnjeg pada nataliteta i iseljavanja radno sposobnog stanovništva. Mnogi od ovih starijih samaca ostali su u selima iz kojih su se mlađi iselili u veće gradove ili inozemstvo.
Kako rastu samoća i visok udio staračkih kućanstava, raste i vjerojatnost da nakon smrti vlasnika imovina ostane bez izravnih nasljednika. U takvim slučajevima vlasništvo po sili zakona prelazi na državu, što dodatno otvara pitanje dugoročnog upravljanja nekretninama i zemljištem u demografski opustjelim krajevima.
Stručnjaci zato pozivaju na hitne mjere poticanja povratka mladih te razvoj socijalnih i zdravstvenih usluga na terenu, kako bi se starijim samcima omogućila dostojna skrb, a vrijedna imovina ne bi ostajala trajno zatvorena iza spuštenih roleta.