Plaža Sakarun na Dugom otoku godinama je mamac za tisuće turista, ali masovni posjeti ostavili su dubok trag: nestajanje pijeska i narušena stabilnost obale. Kako bi zaustavila daljnju degradaciju, javna ustanova Natura Jadera uključila se u međunarodni projekt Nature4ClimateChange, posvećen pronalasku „rješenja utemeljenih na prirodi”.
„Na toj lokaciji željeli smo razviti ono što nazivamo ‘rješenjima utemeljenima na prirodi’. Zato je izrađen lokalni akcijski plan koji se bavi prilagodbom klimatskim promjenama na Dugom otoku, uključujući konkretna rješenja za područje Sakaruna”, pojašnjava koordinatorica projekta Nives Rogoznica.
Glavni je cilj usporiti eroziju i, ako bude moguće, pokrenuti oporavak plaže. Rogoznica upozorava da će klimatske promjene posebno pogoditi mediteranski turizam pa treba zajednički razvijati održive modele: „Klimatske promjene neminovno će pogoditi gospodarstvo, a posebno mediteranski turizam. Zato je nužno da zajedno razgovaramo o održivim modelima razvoja.”
Stručnjaci pritom promatraju turizam prvenstveno kroz prizmu zaštite prirode. „Mi ne ulazimo u organizaciju turizma, već promatramo kakav utjecaj turistički pritisak ima na prirodni prostor. Naša je pozicija prije svega zaštita prirode”, naglašava Rogoznica.
U posljednje vrijeme raste i razumijevanje lokalne zajednice. Turističke zajednice, Općina Sali i mjesto Božava sve su skloniji ideji da se plaža predstavlja realnije – kao prirodna, ruralna uvala čiji identitet oblikuju i naslage posidonije. „Više ga ne možemo predstavljati kao tropsku pješčanu plažu. Sakarun je prirodna, ruralna plaža s naslagama posidonije i takvu je moramo prihvatiti”, zaključuje Rogoznica.
Očuvanjem autentičnog izgleda i prilagodbom turističke ponude stvarnim omeđenjima prostora, Sakarun ima priliku sačuvati svoje najveće bogatstvo – netaknutu prirodu koja je i privukla goste. Uspjeh projekta Nature4ClimateChange mogao bi postati model za druge jadranske destinacije suočene s istim izazovima.