Na kraju 2025. godine u Hrvatskoj su 12 500 poslovnih subjekata bila u trajnoj blokadi, s ukupnim dugom od 667 milijuna eura. Od toga se čak 400 milijuna eura – gotovo dvije trećine – odnosi na potraživanja državnog proračuna.
Najveći teret nose upravo oni koji su u blokadi dulje od 12 mjeseci: premda čine „tek” oko 50 % blokiranih subjekata, na njima leži 78 % cjelokupnog duga. Stručnjaci u takvim brojkama vide zabrinjavajući signal da se kratkoročni poremećaj likvidnosti pretvara u dugoročnu, kroničnu slabost sustava.
Primjer za tu „konzerviranu nelikvidnost” jest robna kuća Nama, čiji je stečaj okončan nakon 26 godina. Dok je javnost u tomu vidjela tek kraj nekadašnjeg trgovačkog simbola Zagreba, ekonomisti upozoravaju da je riječ o oglednom slučaju kako se dugovi administrativno održavaju, umjesto da se pravodobno naplate ili otpišu.
Takvih je „zombi-poduzeća” na tržištu, procjenjuje se, nekoliko tisuća. Formalno postoje i vode se u statistici, na njih se i dalje obračunavaju kamate, ali realno ne stvaraju novu vrijednost niti vraćaju dugove. Posljedica je stabilno visok iznos blokiranog duga, bez obzira na to što nema naglog rasta broja novoblokiranih tvrtki.
Ekonomski analitičari stoga pozivaju na brže stečajne postupke i učinkovitije mehanizme naplate, kako bi se spriječilo da se nelikvidnost pretvara u dugotrajni balast koji usporava čitavo gospodarstvo.