Porast oboljelih od šuge u Srbiji posljednjih mjeseci podigao je razinu opreza među roditeljima, nastavnicima i radnicima u kolektivnim smještajima.
Najviše prijavljenih slučajeva stiže iz Beograda i Kragujevca. U glavnom gradu bolest je potvrđena u jednoj osnovnoj i jednoj srednjoj školi, vrtiću te učeničkom domu. U Kragujevcu je gradski vijećnik Milan Tanović upozorio na „više od stotinu“ oboljelih radnika tvornice Stellantis, no ravnateljica tamošnjeg Instituta za javno zdravlje Snežana Radovanović umanjila je procjene, navodeći da je „u mjesec i pol dana laboratorijski potvrđeno 24 slučaja, što je za to područje uobičajeno“.
Dio građana za pojavu bolesti optuživao je strane radnike, ali liječnici ističu kako su pravi razlozi dublji. Infektologinja Lejla Ćeranić podsjeća da su presudni siromaštvo, loši stambeni uvjeti i prenapučen smještaj: „Šuga se može pojaviti bilo gdje gdje ljudi žive u skučenim i nehigijenskim uvjetima.“ Takva su okruženja, napominje, česta upravo u školama, vrtićima i radničkim barakama.
Zaraza je otvorila i pitanje higijenskih standarda u smještaju stranih radnika zaposlenih u velikim pogonima, no nadležni zasad ne iznose konkretne podatke o uvjetima života.
U Hrvatskoj je situacija mirnija, premda zaraza nije nepoznata. Na jugu zemlje, osobito u Dubrovniku, zdravstvene službe početkom 2026. bilježe nekoliko slučajeva – ukupno tri, uključujući jedan u vrtiću – ali bez daljnjeg širenja. Statistika pokazuje manje od 1 000 prijava godišnje na državnoj razini, dok Dubrovačko-neretvanska županija bilježi između 50 i 100 slučajeva.
Šuga je kožna zarazna bolest koju uzrokuje grinja Sarcoptes scabiei. Prenosi se uglavnom izravnim dodirom kože, ali i zajedničkom odjećom ili posteljinom. Simptomi su snažan svrbež, crvenilo i sitni osip nalik prištićima, a kod osoba oslabljenog imuniteta mogu biti izraženiji. Stručnjaci savjetuju da se pri prvim znakovima bolesti odmah potraži dijagnoza i terapija, kako bi se spriječilo daljnje širenje u kolektivima.