Prijedlog Pravilnika o stalnim sudskim vještacima, koji je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije stavilo na eSavjetovanje, naišao je na žestok otpor struke. U samo nekoliko dana zaprimljeno je 2 579 komentara, gotovo triput više nego 2022. kada je prethodna verzija izazvala oko 900 primjedbi.
Ključni kamen spoticanja ponovno je visina naknade za rad vještaka. Prema podacima stručne platforme Euroexpert.org, hrvatski sudski vještaci primaju najniže naknade u Europskoj uniji. Predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja (HDSViP) Melita Bestvina ističe da je nezadovoljstvo u struci „već desetljećima“ prisutno upravo zbog tog pitanja.
„Umjesto novog pravilnika trebalo se raditi na Zakonu o sudskim vještacima, čije se donošenje odgađa od 2011. kada je osnovana prva radna skupina“, upozorava Bestvina. Smatra da novi Pravilnik nastavlja politiku „disproporcije između propisanih obveza i odgovornosti za štetu sudskih vještaka i predložene visine nagrade i troškova“.
Bestvina navodi da dokument sadrži odredbe koje izlaze iz okvira pravilnika jer Zakon o sudovima nije definirao temeljne elemente sustava, poput:
- osiguranja od profesionalne odgovornosti;
- obveznog etičkog kodeksa;
- jasne metodologije za određivanje naknade.
„Zakon o sustavu državne uprave jasno kaže da se pravilnikom samo razrađuju pojedine zakonske odredbe, a ne uvode sustavna pitanja prvi put“, poručuje čelnica HDSViP-a.
Sudski vještaci stoga traže cjelovitu zakonsku reformu koja bi uredila status, odgovornosti i primanja struke, umjesto, kako kažu, „kozmetičkih“ izmjena podzakonskim aktima. Hoće li Ministarstvo uvažiti rekordni broj pritužbi ili ustrajati na predloženom tekstu, tek treba vidjeti, no revolt vještaka pokazuje da će rasprava o njihovoj ulozi i plaćama potrajati.