U televizijskoj emisiji RTL Direkt suočili su se Tesa Goldstein, predsjednica Savjeta za antifašizam SDP-a, i nezavisni saborski zastupnik Nino Raspudić. Povod rasprave bio je subotnji marš „Ujedinjeni protiv fašizma” koji je, prema tvrdnjama organizatora, na zagrebačkim ulicama okupio više od 10 000 ljudi.
Goldstein: marš je bio poruka tolerancije „To nije bio projugoslavenski prosvjed”, naglasila je Goldstein. Po njezinu tumačenju, okupljeni su protestirali zbog „događaja kojima smo svjedočili posljednjih mjeseci” i tražili „slobodu svim vjerskim, nacionalnim i seksualnim manjinama”. Upozorila je da „tolerancije nije bilo zadnjih mjeseci” te prozvala premijera Andreja Plenkovića da „baukom crnila” prikriva korupcijske afere.
Raspudić: antifašizam kao „kolektivna neuroza” Raspudić je odbacio tezu o rastućem fašizmu. „Meni danas antifašizam djeluje kao neka vrsta kolektivne neuroze”, ocijenio je, uz dodatak da je policija privela sve koji su u Rijeci bacali petarde i da „situacija nije napetija nego u bilo kojoj drugoj demokratskoj zemlji”.
Sukob oko simbola Sugovornici su se najžešće razišli kada je riječ pala na kontroverzne zastave i slogane. Goldstein je priznala da se na skupu moglo vidjeti spornih transparenata, ali to nazvala „izoliranim slučajevima” u masi od 10 000 ljudi. Raspudić je uzvratio primjerom parole „Balkanska federacija bez država i granica” koja, po njegovu mišljenju, krši ustavni poredak, a policija nije reagirala.
Jugoslavenska zastava vs. „Za dom spremni” Rasprava je kulminirala usporedbom jugoslavenske zastave i pokliča „Za dom spremni”. Raspudić je podsjetio da je plava petokraka „zadnji put viđena u Vukovaru 1991., pod kojom su ubijani civili”. Goldstein je uzvratila tvrdnjom da „to nije ista zastava”, dok je zastupnik replicirao da bi se istom logikom mogao braniti i ratni HOS-ov grb.
Policijska bilanca: 11 uhićenih kontraprosvjednika Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović objavio je da je tijekom kontraprotesta u Rijeci uhićeno devet osoba zbog pirotehnike, a u Zadru još dvije zbog gađanja sudionika bojom.
Unatoč oštrim riječima u studiju, oboje sugovornika složilo se da „hrvatski narod nije sklon ekstremizmu” te da demokratski izbori ostaju najbolji put za rješavanje društvenih podjela.