Najnovije izdanje Studije o mladima, koje je krajem 2024. objavila Zaklada Friedrich Ebert Stiftung (FES), donosi slojevitu sliku generacije Z u Hrvatskoj – od političkih stavova do planova za budućnost.
• Nedovoljno zastupljeni i sumnjičavi prema strankama
Ispitanici (14 – 29 godina) smatraju da se njihov glas rijetko čuje u Saboru i Vladi. Premda pokazuju veći interes za politiku nego prije nekoliko godina, političkim strankama pristupaju izrazito negativno, neovisno o ideološkom predznaku. U prosjeku se pozicioniraju u politički centar, blago nagnut udesno, te radije biraju neformalne oblike angažmana poput volontiranja ili online peticija nego klasično članstvo u stranci.
• Nezaposlenost i zdravstvo najveći su strahovi
Visoka stopa nezaposlenosti mladih i manjkav zdravstveni sustav nalaze se na vrhu liste briga. Sve je izraženija i želja za odlaskom iz Hrvatske: u odnosu na 2018. porastao je broj onih koji bolji životni standard vide izvan granica zemlje, a politički razlozi dodatno potiču takve planove.
• Obrazovni sustav pod sumnjom
Mnogi mladi smatraju da obrazovanje ne prati potrebe tržišta rada, što ih nerijetko vodi u prekarne, slabo plaćene poslove ispod razine kvalifikacija. Posebno zabrinjava uvjerenje da se ocjene i ispiti mogu „kupiti“, što ruši povjerenje u institucije i jednakost šansi.
• Iznenađujući zaokret prema bezdječnom životu
Postotak onih koji ne žele imati djecu skočio je s 6,4 posto (2018.) na čak 23 posto. Paralelno opada važnost braka; kohabitacija postaje sve učestalija, dok se tradicionalne vrijednosti zadržavaju ponajprije izvan zemalja EU-a.
• Maturanti vjeruju vojsci, a ne strankama
Istraživanje Instituta za društvena istraživanja iz 2021. potvrđuje duboku krizu povjerenja. Političkim strankama vjeruje tek 7,2 posto maturanata, Saboru 14,7, a Vladi 16,7 posto. Najveće povjerenje imaju u vojsku (66 posto) i znanstvenike (63,5 posto). Iako informacije ponajviše traže na društvenim mrežama, tim izvorima vjeruju najmanje. Političko znanje ostaje skromno, ali raste svijest o potrebi osobnog angažmana u rješavanju društvenih problema.
Sveukupno, rezultati upozoravaju na generaciju koja je sve obrazovanija i informiranija, ali i sve kritičnija prema institucijama, tradicionalnim obrascima obiteljskog života i perspektivama na domaćem tržištu rada.