Iznos studentskih kredita u Hrvatskoj rapidno se smanjuje: prema podacima Hrvatske narodne banke, 2021. studentima je odobreno 9,5 milijardi eura, 2022. 7,7 milijardi, 2023. 6,5 milijardi, a lani 5,5 milijardi eura. Već u prvom polugodištu ove godine banke su plasirale nešto više od pet milijardi eura, no analitičari ne očekuju znatno veći skok do kraja godine jer su takvi krediti izrazito sezonalni i najčešće se ugovaraju uoči početka akademske godine.
Kreditni posrednik Hrvoje Travnikar navodi dva ključna razloga slaba interesa. Prvo, školarine na domaćim sveučilištima i dalje su daleko od iznosa kakve naplaćuju inozemna učilišta, pa ih većina roditelja može pokriti iz ušteđevine ili manjim gotovinskim kreditom. Drugo, razlika u cijeni između studentskih i klasičnih gotovinskih kredita praktički je zanemariva: „Kamate na studentske kredite kreću se oko 4,5 posto, a kod gotovinskih oko 5 posto. Razlika u anuitetu je 3 eura, ili ukupno oko 300 eura kamate na deset godina”, ističe Travnikar.
Birokracija i hrvatske navike dodatno odbijaju studente. Za studentski kredit potrebno je priložiti potvrde o statusu, čekati mjesečne isplate, a otplata najčešće počinje tek nakon diplome. „Drugim riječima, redovan život započinjete dugom. Roditelji radije sami uzmu gotovinac i otplate ga tijekom studija nego da dijete u startu krene s dugom”, objašnjava Travnikar.
Banke ipak ističu brojne olakšice: razdoblje počeka, uglavnom bez jamaca, fiksnu kamatnu stopu i mogućnost djelomičnog oprosta duga ako se student istakne izvrsnim rezultatima ili ostane raditi u Hrvatskoj. Iznosi dosežu najčešće do 20 tisuća eura, a ponegdje i 40 tisuća, s rokom otplate od 13 do 120 mjeseci.
Reprezentativan primjer Zagrebačke banke pokazuje da za kredit od 6400 eura, uz fiksnu kamatu od 4,5 posto i rok otplate sedam godina, mjesečna rata iznosi 88,98 eura, dok ukupno vraćeni iznos doseže 8060,74 eura.
Unatoč tihim pogodnostima, trendovi pokazuju da se hrvatski studenti i dalje više oslanjaju na roditeljske novčanike nego na bankarske proizvode. Bez značajnijeg rasta školarina ili promjene društvenih navika, ti će krediti, prema sadašnjim pokazateljima, ostati tek niša u ponudi domaćih banaka.