Najavljeni „zaokret prema održivosti” u prijedlogu novog Zakona o prostornom uređenju mogao bi skupo stajati hrvatski investicijski imidž, upozoravaju Ivica Bogunović i Marija Herceg, stručnjaci iz nekretninskog i turističkog sektora.
Prema radnoj verziji zakona, zabranilo bi se etažiranje i svaka nova gradnja unutar tzv. golf-zona. Vlada ovime želi spriječiti nekontroliranu apartmanizaciju i snažnije zaštititi prostor. No Bogunović i Herceg smatraju da bi učinak mogao biti upravo suprotan:
- „U Hrvatskoj još nismo realizirali nijedan ozbiljan golf projekt; s ovakvim restrikcijama šanse postaju još manje”, ističu. Dodaju da bi potpuna zabrana etažiranja de facto ugasila greenfield ulaganja jer investitori ne bi mogli unovčiti dio projekta prodajom apartmana ili vila, što je ključno za financiranje velikih kompleksa.
Struka strahuje da bi:
- investitori sredstva preusmjerili u susjedne zemlje s fleksibilnijim propisima;
- već planirani projekti bili otkazani ili zamrznuti;
- Hrvatska dodatno narušila reputaciju tržišta otvorenog za turizam visokog dohotka.
„Ako želimo održivi razvoj, trebamo jasna, provediva pravila, a ne zabrane koje odbijaju kapital”, poručuju sugovornici. Drže da bi kvalitetna kontrola gradnje i strogi ekološki standardi bili učinkovitiji od potpune blokade etažiranja.
Ministarstvo prostornog uređenja zakon tek treba uputiti u saborsku proceduru, pa se struka nada da će tijekom javne rasprave prijedlog biti ublažen kako bi se očuvala privlačnost Hrvatske za investitore i istodobno zaštitio osjetljivi prostor.