Svijet nije bio ovako blizu nuklearnoj katastrofi još od Kubanske krize, upozorava stručnjak za nuklearnu energiju koji najviše odgovornosti vidi u „sebičnoj politici Donalda Trumpa”. Prema njegovu mišljenju, upravo je takav pristup potaknuo utrku u naoružanju u kojoj „svi žele imati atomsku bombu”, a Europa se pokazuje kao najizloženija prijetnji.
Stručnjak navodi najmanje četiri aktualne žarišne točke:
- Rusija – Ukrajina: Moskva od početka agresije na Ukrajinu rutinski prijeti nuklearnim udarima. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko priznao je da je na teritorij njegove zemlje raspoređeno „više desetina” ruskih bojevih glava.
- Izrael – Iran: Izrael i Sjedinjene Države kritiziraju Teheran zbog obogaćivanja urana. Iran, tvrdi stručnjak, „ima sve elemente” potrebne za izradu plutonijske bombe, premda ostaje nejasno raspolaže li i potrebnim tehnološkim znanjem.
- Indija – Pakistan: Dugogodišnje napetosti između dviju nuklearnih sila i dalje tinjaju, držeći regiju u stalnom stanju pripravnosti.
- Kina – SAD: Potencijalni izravni sukob u indo-pacifičkoj regiji stručnjak opisuje kao „sve ozbiljniju prijetnju” globalnoj sigurnosti.
„Teško je to priznati, ali nalazimo se u trenutku kada je dovoljno da se samo jedna od ovih kriza otme kontroli”, upozorava analitičar, dodajući da bi posljedice bile pogubne osobito za Europljane. Europa je, podsjeća, geografski najbliža dvama od četiri navedena žarišta te bi zbog gustoće naseljenosti pretrpjela goleme ljudske i ekonomske gubitke.
Stručnjak stoga poziva zapadne lidere na obnovu dijaloga o kontroli naoružanja i vraćanje povjerenja u međunarodne sigurnosne mehanizme, jer će „svaki daljnji izostanak dogovora samo povećati broj onih koji vjeruju da im nuklearno oružje jamči opstanak”.
