Vitamin A godinama slovi kao čuvar vida, kože i imuniteta, no liječnici sada snažno upozoravaju da pretjerivanje s ovim nutrijentom može imati opasne posljedice.
Za razliku od vitamina C ili vitamina B-skupine, vitamin A topljiv je u mastima i ne izlučuje se mokraćom. Višak se taloži ponajprije u jetri, a upravo ondje počinju zdravstveni problemi.
• Akutna toksičnost najčešće pogađa djecu koja slučajno uzmu veliku dozu dodatka. U kratkom vremenu mogu se javiti jake glavobolje, mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, kožni osip i izrazita razdražljivost.
• Kronična toksičnost razvija se sporije, tijekom mjeseci ili godina redovitog prekoračivanja preporučenih količina. Simptomi uključuju stalne glavobolje, suhoću i svrbež kože, pucanje usana, pojačano ispadanje kose, bolove i lomljivost kostiju te povećanje jetre ili slezene.
„Vitamin A je teratogen”, podsjećaju stručnjaci i naglašavaju da visoke doze mogu uzrokovati malformacije ploda. Trudnicama i ženama koje planiraju trudnoću savjetuje se uzimanje isključivo pod liječničkim nadzorom.
Rizik se dodatno povećava jer se vitamin A često skriva u različitim preparatima koje ljudi kombiniraju – od multivitamina do kapsula za kožu i imunitet. Zbroj tih pojedinačno „bezazlenih” doza lako premaši sigurnu granicu.
Posebno upozorenje upućeno je pušačima: dodaci s beta-karotenom, biljnim oblikom vitamina A, u nekim su istraživanjima povezani s višim rizikom od raka pluća.
Stručnjaci zaključuju da je u razvijenim zemljama prehrana bogata mrkvom, batatom, bundevom, zelenim lisnatim povrćem, jajima, ribom i mliječnim proizvodima najčešće dovoljna za zadovoljenje dnevnih potreba. Dodaci bi, poručuju, trebali ostati rezervirani za osobe s jasno utvrđenim deficitom i uvijek uz savjet zdravstvenog stručnjaka.