Hrvatsko tržište rada bilježi prvi ozbiljan zastoj od 2018. godine. Prema podacima Ministarstva rada i socijalne politike, do jučerašnjeg dana je registrirana 921 agencija za posredovanje pri zapošljavanju, od čega su 752 aktivne. Iako je broj agencija i dalje veći nego 2024. godine (815), rast se znatno usporio.
Glavni razlog je pad interesa za uvoz radne snage. Ministarstvo unutarnjih poslova lani je izdalo 170 723 dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja – 17 posto manje nego rekordne 2024., kada ih je bilo 206 529. Ujedno je 18 000 zahtjeva odbijeno već u ožujku i travnju, a resorni ministar Davor Božinović tada je taj proces nazvao „čišćenjem” agencija.
Najzastupljeniji model ostaje rad preko agencija za privremeno zapošljavanje: 41 posto svih stranih radnika 2024. godine došlo je upravo tim kanalom, a 98 posto njih bili su državljani trećih zemalja. Najviše su traženi u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, uslugama, prijevozu i skladištenju, trgovini te ICT-u.
Oštriji Zakon o strancima – Izmjene Zakona o strancima postrožile su uvjete za zapošljavanje i smještaj radnika, navode u sektoru. Od prošlog srpnja Hrvatski zavod za zapošljavanje dodatno je suzio mogućnost uvoza radnika iz Azije, dopuštajući iznimku jedino za Filipine. Poslodavci upozoravaju da se broj agencija ne smanjuje samo zbog strožih pravila, nego i zato što „više nemamo koga uvoziti”, iako se na burzi nalazi oko 70 000 nezaposlenih domaćih radnika.
Nova pravila – više rada na crno Od 1. prosinca prošle godine stranog radnika potrebno je odjaviti 60 dana prije isteka dozvole, a ne naknadno. Ako u tom roku nije predan novi zahtjev, radnik mora odmah napustiti zemlju.
„Strani radnici o tome nemaju pojma jer ih nitko nije upozorio i sada imamo situaciju da takvi radnici ostaju u Hrvatskoj bez posla i primanja pa rade na crno”, ističe vlasnik jedne agencije. U posebno teškom položaju nalazi se oko 10 000 sezonskih radnika iz Azije koji su nakon završetka turističke sezone odjavljeni i ostavljeni bez smještaja.
Zbog nemogućnosti produljenja dozvola, procjenjuje se da je čak 30 posto stranaca u građevinarstvu prisiljeno raditi „na crno”. Policija je, tvrde poslodavci, već počela privoditi te radnike u cilju deportacije.
Perspektiva agencija i poslodavaca Agencije tvrde da bi „vrlo rado zaposlile” radnike koji su već u Hrvatskoj, ali bez dozvole to ne smiju, dok država istodobno odobrava kvote za nove radnike. Iz sektora poručuju da trenutna pravila generiraju istodobno i manjak radne snage i bujanje sive zone, te traže brže procedure i jasnije upute kako bi legalno zadržali već prisutne radnike.
Dok se politika bavi „čišćenjem” i kvotama, poduzeća upozoravaju da bi daljnje administrativno stezanje moglo dodatno zakočiti projekte u građevinarstvu i uslugama – sektorima koji su već kronično gladni radne snage.
