Švedska prijestolnica proživljava najteže sigurnosno razdoblje u svojoj suvremenoj povijesti. Do kolovoza je na području Stockholma zabilježeno 55 oružanih napada u kojima je poginulo devet osoba, dok je u cijeloj zemlji evidentirano 113 pucnjava i 33 smrtna ishoda. Policija ističe da se radi ponajprije o obračunima suparničkih narkobandi koje nad teritorijem i tržištem droge ratuju vatrenim oružjem i eksplozivnim napravama.
Trend nasilja uzdigao je Švedsku na treće mjesto u Europi po stopi ubojstava vatrenim oružjem, odmah iza Crne Gore i Albanije. Posebno zabrinjava podatak da bande sve češće regrutiraju djecu: evidentirani su slučajevi u kojima su 12-godišnjaci izvršavali pucnjave ili postavljali eksplozive u zamjenu za novac.
„Jasno je da već dulje vrijeme imamo snažno rastući kriminal povezan s bandama. Ove kriminalne organizacije u izuzetnoj mjeri koriste oružje i bombe”, upozorava Arvid Hallén, programski direktor švedske nevladine organizacije Trust mozgova.
Drastični zakonodavni rezovi Kako bi zaustavila regrutiranje maloljetnika, vlada je donijela paket mjera koji najviše pozornosti privlači spuštanjem dobne granice kaznene odgovornosti za teška kaznena djela – s dosadašnjih 15 na 13 godina. „Razlog je taj što bande koriste vrlo mlade osobe. Imamo maloljetnike koji počinjuju ubojstva, a nismo ih mogli pravilno kazniti”, objašnjava Hallén.
Policija nadodaje da vođe bandi često operiraju iz inozemstva, izdajući naredbe preko društvenih mreža i šifriranih aplikacija, što dodatno otežava istrage. Europol je već upozorio da se model švedskih bandi „širi Europom kao požar”.
Strah u svakodnevici Nasilje već mijenja ponašanje stanovnika. Anketa provedena među mladim Šveđankama pokazala je da gotovo svaka treća žena u dobi od 16 do 29 godina izbjegava večernje izlaske zbog straha od napada. U siječnju je samo u Stockholmu eksplodiralo više od 30 bombi, mahom povezanih s bandama.
Hallén uzrok krize vidi u, kako kaže, „desetljećima neodgovorne imigracijske politike” koja je, prema njegovu tumačenju, otežala integraciju i stvorila plodno tlo za regrutiranje u kriminalne skupine. Ta je tema posljednjih godina postala jedno od ključnih političkih pitanja u zemlji.
Prvi znakovi pomaka Unatoč alarmantnoj slici, službene brojke za 2024. pokazuju određeno poboljšanje: nasilje vatrenim oružjem odnijelo je 45 života, osam manje nego lani. Policija taj pad pripisuje strožim zakonima i proširenim ovlastima nadzora. „Rezultati su tu, ali kriminal je i dalje na vrlo visokoj razini”, zaključuje Hallén.
Tko god da pobijedi na idućim izborima, morat će se suočiti s činjenicom da je u srcu skandinavskog modela nastao sigurnosni vakuum koji građane tjera da zaključavaju vrata i prije nego padne mrak.