Daleko od mora, u belgijskom Leuvenu i njemačkom Hamburgu, mlade tvrtke Fishway i Bluu razvijaju ribu iz laboratorija s ambicijom da već početkom sljedećeg desetljeća stigne na jelovnike diljem Europske unije.
„Ne uzgajamo file u Petrijevoj zdjelici – uzgajamo stanice”, objašnjava Cornelius Lahme iz Bluu-a, start-upa koji od 2020. kultivira stanice atlantskog lososa i drugih vrsta. Laboratorijski uzgojene stanice miješaju se s biljnim sastojcima kako bi se dobilo, primjerice, kavijar koji Bluu planira plasirati u Singapur iduće godine.
Prednost nad mesom • Riblje se stanice osjećaju ugodno na sobnoj temperaturi, pa je potrošnja energije niža nego kod uzgoja goveda ili svinjetine, ističe Annelies Bogaerts, izvršna direktorica belgijskog Fishwaya. • Neke riblje vrste, dodaje Lahme, posjeduju „prirodno besmrtne stanice” koje se mogu dijeliti gotovo neograničeno bez gubitka kvalitete, što kod sisavaca nije slučaj.
Fishway kultivira brancina i oradu – vrste koje traže još manje energije – i najavljuje zahtjev za odobrenje EU-u 2027., dok Bluu sličan korak vidi oko 2027. nakon probijanja na azijsko tržište.
Potencijal od 510 milijardi eura Think-tank Good Food Institute procjenjuje da bi globalno tržište kultivirane hrane do 2050. moglo vrijediti oko 510 milijardi eura, pri čemu bi najveći rast dolazio iz azijsko-pacifičke regije. U Sjedinjenim Državama već je odobrena prodaja laboratorijskog lososa, a Singapur prednjači u prihvaćanju inovacija.
Skepsa u Europi, ali ne i među ribarima Dok su europski uzgajivači goveda i svinja glasni protivnici laboratorijskog mesa, predstavnici ribarskog sektora zasad nisu zabrinuti. „Laboratorijski uzgojena riba ne predstavlja prijetnju sektoru. Može postati komplementarni izvor, poput akvakulture”, kaže Daniel Voces iz udruženja Europêche.
Znanstvenica Vincenzina Caputo s Michigan State Universityja očekuje da će takvi proizvodi popuniti „nišu” – skupe vrste pod pritiskom prelova ili gotove proizvode za sushi – umjesto da potpuno istisnu tradicionalni ulov.
Ipak, prihvaćenost ovisi o regiji. „Europska javnost sklonija je oprezu, dok su Singapur i Novi Zeland otvoreniji inovacijama”, kaže Caputo. Zato Bluu prvo cilja Aziju, iako, kako priznaje Lahme, „nije idealno da europska tvrtka mora ići u Aziju kako bi lansirala proizvod”.
Most, a ne prijetnja Fishway i Bluu naglašavaju da ne žele ugroziti ribare. Bogaerts tvrdi da će laboratorijski proizvodi nadopuniti ponudu i ublažiti očekivani jaz između potražnje i prirodnih zaliha. „Naše se sastojke može, primjerice, dodati biljnom burgeru i podići mu hranidbenu vrijednost.”
Ako sve prođe po planu, prvi europski tanjuri s laboratorijskim brancinom ili lososovim kavijarom mogli bi se pojaviti već početkom sljedećeg desetljeća – i to bez ulova, mreža i oceanskog ugljičnog otiska.