Luka Split obilježila je u srijedu jubilarnu 80. godišnjicu konferencijom „Regija u pokretu: 80. obljetnica Luke Split – Nova dimenzija multimodalnosti” u AC Hotelu by Marriott Split. Među uzvanicima bili su predstavnici ministarstava, lokalne vlasti i logističkog sektora, a glavna tema bila je kako splitska luka postaje zelena, digitalna i još snažnije povezana s kopnom.
Renesansa hrvatskih luka
Ravnateljica Uprave za pomorstvo Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Nina Perko podsjetila je da država ulaže rekordna sredstva u obalne infrastrukture. „Vjerujem da će i sljedećih 80 godina Luke Split biti ovako uspješno i puno razvoja”, poručila je.
Ambiciozan rast tereta
Direktor Luke Split Filip Rogošić otkrio je da luka petu godinu zaredom raste „što u prihodima, što u prekooceanskim teretima” te da u 2026. cilja skok od 20–25 %. „Profilirali smo se kao manja, srednja luka s kojom je jednostavnije raditi i želimo to iskoristiti”, rekao je, dodavši da su u tijeku EU-projekti digitalizacije vrijedni oko 100 tisuća eura i ugradnja solarnih panela na skladišta.
Županijski plan brzih brodova i željeznice
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban istaknuo je da je posljednje desetljeće donijelo „renesansu” u županijskim lukama te najavio novu brzobrodsku liniju Trogir – Kaštela – Split – Omiš i proljetno povezivanje Omiša s Postirama. Ključni sljedeći korak, rekao je, jest ubrzanje cestovne i izgradnja metro-željezničke veze od zračne luke preko Kaštela i Solina do Splita, uz brzu prugu prema unutrašnjosti.
Zelena tranzicija na cijeloj obali
Predstavnica Luke Rijeka Nina Kokorović navela je da solarni paneli već osiguravaju energetsku samodostatnost riječke luke te da „ciljamo ubrzati digitalno sazrijevanje”. Rogošić je potvrdio sličan pravac splitske luke, uz plan daljnjeg smanjenja emisija u iduće dvije godine.
Projekt Stinice od 50 milijuna eura
Najveći infrastrukturni iskorak predstavlja nova teretna luka Stinice, vrijedna više od 50 milijuna eura. Voditelj projekta Vice Mihanović kazao je da je lokacija osigurala građevinsku dozvolu te čeka odobrenje za EU fondove do kraja prosinca. Planirano je šest ro-ro rampi za trajekte kako bi se rasteretila prenapučena Gradska luka, kroz koju godišnje prođe oko 220 tisuća kamiona, od čega se polovica odvija u ljetnim mjesecima.
"Cilj nam je prebaciti teretni promet i time podignuti kvalitetu putničkog dijela luke", naglasio je Mihanović.
Osam desetljeća nakon prvog veza, Luka Split potvrđuje status prometnog srca Dalmacije – ali i otvara novo poglavlje u kojem će zeleni pogon, digitalne usluge i bolja kopnena povezanost biti jednako važni kao more koje je uvijek hranilo grad.