Statistika Hrvatske turističke zajednice (HTZ) za prva četiri mjeseca 2026. godine otkriva iznenađenje na vrhu ljestvice stranih gostiju: Slovenci su ostvarili 862 746 noćenja, što čini 13,24 % svih inozemnih noćenja i prvi put ih postavlja ispred tradicionalno dominantnih Nijemaca (683 574 noćenja). U istom su razdoblju zabilježili više od 308 000 dolazaka – 22 % više nego lani.
Unatoč rastu, kratki obilazak nekoliko kafića i restorana u središtu Splita pokazao je da se lokalna ponuda rijetko prilagođava susjedima sa sjevera. Jelovnici i cjenici najčešće su na hrvatskom i engleskom jeziku; ponegdje se dodaje njemački, francuski ili talijanski, dok slovenski gotovo posvuda izostaje.
Vlasnici i djelatnici ugostiteljskih objekata smatraju da to trenutačno nije presudno. Stariji Slovenci, kažu, i dalje razumiju hrvatski zahvaljujući zajedničkoj prošlosti, dok se mlađe generacije bez problema služe engleskim. Sličan stav iznosi i Jelena Tabak, vlasnica konobe Dujkin Dvor i predsjednica Ceha splitskih ugostitelja: njezini su jelovnici dvojezični – hrvatski i engleski – a iskustvo joj pokazuje da gostima iz Slovenije, Austrije ili Njemačke to ne predstavlja značajnu prepreku.
Dio stručnjaka ipak upozorava da bi hrvatski turizam mogao dodatno ojačati vjernost slovenskih gostiju uvođenjem osnovnih fraza, promotivnih materijala ili vikend-aranžmana na njihovu jeziku. Protuteža tom prijedlogu ističe da su cijene, kvaliteta hrane i gostoljubivost važniji od jezične personalizacije.
Jedno je sigurno: Slovenci su, uz domaće goste, postali jedna od ključnih karika hrvatskog turizma, osobito na dalmatinskoj obali. Hoće li im ugostitelji uz more uskoro ponuditi i jelovnike na materinskom jeziku, ostaje otvoreno pitanje – ali ne i beznačajna poslovna prilika.