Euro je u 2025. godini dodatno učvrstio status glavne obračunske valute u robnoj razmjeni Europske unije s trećim zemljama – sve dok se ne govori o energentima.
Prema najnovijem izvješću Eurostata, zajednička valuta pokrila je 47,4 % uvoza primarnih proizvoda koji ne uključuju naftu i derivate, dok je američki dolar zauzeo 45 %. Udjel svih drugih valuta država članica izvan europodručja iznosio je 1,7 %, a ostatak svijeta 5,3 %.
Dolar neprikosnoven u energiji U segmentu nafte, naftnih derivata i srodnih energenata slika se mijenja: dolar je lani korišten u čak 86,7 % transakcija, a euro tek u 12,9 %. Time se potvrđuje da zelena novčanica i dalje ima ključnu ulogu na globalnom energetskom tržištu, unatoč općem jačanju eura u drugim robnim kategorijama.
Kad je riječ o gotovim proizvodima, razlika je znatno manja. Dolar je zadržao blago vodstvo sa 46,2 %, dok je euro sudjelovao s 43,3 %.
Euro dominira izvoznom stranom Izvozna statistika još je naklonjenija euru. U prodaji primarnih proizvoda izvan Unije euro je korišten u 62,2 % slučajeva, gotovo triput više od dolara (22,9 %). Kod gotovih proizvoda omjer je uravnoteženiji, no euro i tu drži blagu prednost.
Hrvatska među rekorderima Hrvatska, koja je euro uvela 1. siječnja 2023., prošle je godine 83 % izvoza prema zemljama izvan EU-a fakturirala upravo u toj valuti, svrstavajući se uz Sloveniju (91 %) na vrh ljestvice. Istodobno je u 2025. ostvarila robni izvoz od 25,2 milijarde eura i uvoz od 44,8 milijardi eura, što je rezultiralo deficitom od 19,6 milijardi eura i pokrivenošću uvoza izvozom od 56,2 %.
I u hrvatskoj energetici dolar ostaje mjerilo – korišten je u 70,1 % izvoza naftnih proizvoda, dok je euro dosegnuo 27,5 %. Kod izvoza gotovih proizvoda odnosi se okreću: euro 50,4 %, dolar 32,4 %.
EU prelazi iz deficita u suficit Na razini cijele Unije 2025. je zaključena s robnim suficitom od 130 milijardi eura, nakon što je 2022. zabilježen povijesni minus od 434 milijarde. Uvoz robe porastao je 2,4 %, izvoz 1,9 %, a vrijednost uvezene energije pala je 11,1 % zahvaljujući nižim cijenama uz gotovo nepromijenjene količine.
Diversifikacija dobavljača poslije invazije na Ukrajinu dodatno je promijenila energetsku sliku. Sjedinjene Države, Norveška i Kazahstan postali su vodeći dobavljači sirove nafte, dok SAD drži primat u isporuci ukapljenog prirodnog plina – pa ne čudi da se transakcije i dalje najčešće vode u dolarima.
S 20 država članica koje su prigrlile zajedničku valutu, euro očito sve jače prodire u skoro sve aspekte trgovine robom. Ipak, dok energetsko tržište ostaje dolarizirano, potpuna promjena valutnih odnosa još se ne nazire.