Hrvatski deep-tech startup SeaCras razvio je sustav koji pomoću satelitskih snimaka visoke rezolucije i umjetne inteligencije u stvarnom vremenu prati stanje mora – od kvalitete vode i cvjetanja algi do onečišćenja gorivom i utjecaja sidrenja. Tim od petnaestak oceanografa, geografa i podatkovnih znanstvenika već je uvršten među pet najinovativnijih projekata regenerativne plave ekonomije za 2024. prema Svjetskom ekonomskom forumu te među deset najboljih europskih spacetech tvrtki za 2025.
„Priznanja su važna, ali pravi pokazatelj uspjeha su problemi koje smo riješili i mladi stručnjaci koje smo uključili“, kaže osnivač Mario Špadina.
Globalno ispred standarda
SeaCras se tehnologijom nadmeće s konkurentima iz Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, a rješenja koja razvija – primjerice detekciju naftnih izljeva ili podvodne buke – već su nekoliko godina ispred znanstvenog standarda. Sustav koristi satelite češćih preleta i veće rezolucije od europskog sustava CleanSeaNet, što omogućuje uočavanje i manjih zagađenja.
Od Hvara do Zavratnice
U travnju su satelitskim nadzorom otkrili naftnu mrlju od osam hektara kod Hvara, a podaci su postali dio znanstvene studije o zaštiti mora. Tijekom ljeta pokrenut je pilot-projekt u uvali Zavratnica pokraj Jablanca: posjetitelji skeniranjem QR koda na mobitelu provjeravaju je li more čisto ili mutno. Projekt, razvijen s partnerima Zadar Cruise Port i Rewilding Velebit, nominiran je za nagradu World Sustainable Travel & Hospitality Awards 2025.
Podaci pretvoreni u akciju
Algoritmi SeaCrasa filtriraju i klasificiraju svaki piksel satelitske snimke, uzimajući u obzir refleksije obale, plovila, oblake i promjene svjetla. „Ne pružamo samo podatke, nego i prijedloge konkretnih mjera za upravljanje područjima“, ističe Špadina. Analize već koriste marine, luke, parkovi prirode, državne institucije, pa čak i kruzerski sektor, a partneri su, među ostalima, Institut „Ruđer Bošković“, Institut za vode i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Klimatski pritisci na obalu
Satelitski trendovi upozoravaju na povećanje cvjetanja mora, eroziju plaža i rast različitih oblika onečišćenja. Ljudski zahvati, poput kanalizacijskih izljeva i nasipanja plaža, dodatno opterećuju obalu, a SeaCras želi da njihova tehnologija omogući brzu detekciju incidenata, sanaciju i – što je najvažnije – prevenciju. „Cilj je regenerativni turizam – čuvanje i obnova okoliša“, poručuje Špadina.
Širenje izvan Jadrana
Ambicije tvrtke ne staju na moru. Planiraju proširiti sustav na jezera, rijeke, koraljne grebene i mangrove te ga primijeniti i u području obrane i sigurnosti. Suradnja sa Svjetskim ekonomskim forumom, UN-ovim Global Compactom i europskim misijama za obnovu oceana već je uspostavljena, a projekt podržavaju i Fondacija princa Alberta II. od Monaka te Future Investment Initiative Institut.
Unatoč međunarodnim priznanjima, SeaCras ostaje u potpunosti hrvatski proizvod. Rast financiraju vlastitim ulaganjima, EU fondovima i odabranim strateškim partnerstvima. „Naš je cilj da se okoliš koristi odgovorno i s minimalnim negativnim utjecajem“, zaključuje Špadina, uvjeren da će sustavno satelitsko praćenje okoliša uskoro postati obveza za sve koji more koriste – od turizma do energetske industrije.