Studija međunarodnog tima epidemiologa potvrdila je staru sumnju: sjedilački način života jedan je od najvećih neprijatelja srca. Analizom podataka više od 15 000 ispitanika iz šest ranijih istraživanja, čiji je 24-satni ritam pratila nosiva tehnologija, autori su usporedili učinke sjedenja, stajanja, spavanja, lagane i umjereno-snažne tjelesne aktivnosti.
Ključni nalazi
• Cjelodnevno sjedenje najgore je za indeks tjelesne mase, opseg struka, kolesterol i glikirani hemoglobin – rani pokazatelj dijabetesa tipa 2. • Zamjena samo 4–12 minuta sjedenja aktivnošću koja ubrzava puls (brzo hodanje, trčanje, penjanje stepenicama) mjerljivo poboljšava sve navedene parametre. • Kod sudionika koji su svakog dana 30 minuta sjedenja pretvorili u umjerenu ili snažnu aktivnost bilježeno je najviše koristi, osobito kod osoba s nižim BMI-jem. • Primjer izračuna pokazuje da bi 54-godišnja žena prosječnog BMI-ja mogla tom promjenom smanjiti tjelesnu masu za 2,7 %, struk za 2,5 cm i GHB za 3,6 %. • Čak se i spavanje pokazalo boljim izborom od zurenja u ekran u sjedećem položaju.
Voditeljica studije, epidemiologinja Jo Blodgett s University Collegea u Londonu, naglašava: „Koliko god male bile promjene u obrascu kretanja, one donose korist srcu – osobito kada uključuju aktivnost koja ubrzava otkucaje i disanje makar na minutu ili dvije.”
Zašto je to važno
Kardiovaskularne bolesti već sad odnose gotovo 18 milijuna života godišnje. Premda geni imaju ulogu, navike poput dugotrajnog sjedenja, loše prehrane, pušenja i alkohola najznačajniji su okidači. Autori studije zato poručuju da nije nužno radikalno mijenjati život: dovoljno je dio puta do posla prohodati, birati stepenice umjesto lifta ili radni sastanak odraditi stojeći. Svaka minuta koja zamijeni pasivno sjedenje – investicija je u dugovječnije i zdravije srce.