Na tematskoj sjednici saborskog Odbora za zdravstvo stručnjaci su nakon alarmantnih podataka o mentalnom zdravlju djece i mladih pozvali na brzu i odlučnu regulaciju digitalnih platformi.
Istraživanje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta iz 2024. otkrilo je da se svaki četvrti adolescent u Hrvatskoj samoozljeđuje, dok 15 % razmišlja o suicidu. Sudionici sjednice istaknuli su jasnu korelaciju između tih trendova i sve intenzivnijeg korištenja društvenih mreža.
Predsjednica Odbora Ivana Kekin upozorila je kako djeca „više vremena provode na platformama nego u stvarnim odnosima”, što prate porast anksioznosti, depresije, poremećaja spavanja i digitalno nasilje. „Algoritmi su dizajnirani da zadrže njihovu pažnju, a očekivati da se od toga obrane – neodgovorno je”, dodala je.
Profesor Neven Ricijaš podsjetio je da Europski parlament potiče članice na strožu regulaciju, temeljem istraživanja koja „potvrđuju povezanost između problema mentalnog zdravlja i intenziteta korištenja društvenih mreža”. Nada se da će i rasprava u Saboru potaknuti izradu učinkovitih domaćih politika.
Iz Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić izvijestio je da više od 80 % učitelja smatra digitalne tehnologije negativnim za učenike. „Djecu više ne odgajaju niti roditelji, ni crkva ni škola; odgajaju ih i obrazuju algoritmi”, naglasio je.
Iz Ministarstva pravosuđa najavljeno je usklađivanje zakona s novom direktivom EU o zaštiti djece od online seksualnog iskorištavanja, dok je Ministarstvo zdravstva, prema riječima Ivane Portolan Pajić, već pripremilo edukativne materijale i pokrenulo programe jačanja mentalnog zdravlja te omogućilo specijalizaciju 70 dječjih psihijatara. Pritom 73 % učenika od 15 do 16 godina provodi više od dva sata dnevno u online komunikaciji, a obiteljski liječnici bilježe rast broja uputnica za psihijatrijske i psihološke preglede.
Ministarstvo obrazovanja, koje je predstavljao Momir Karin, najavilo je potpunu zabranu korištenja digitalnih uređaja tijekom i izvan nastave u osnovnim školama, uvođenje novih pedagoških mjera i dodatno zapošljavanje školskih psihologa.
Zaključno je poručeno da Hrvatska hitno treba preventivne politike i snažniju međuresornu suradnju kako bi zaštitila djecu u sve brže mijenjajućem digitalnom okruženju.