Saborska rasprava o novom Zakonu o posredovanju u prometu nekretnina otvorila je u srijedu stara pitanja o zaštiti kupaca, posebice oko iznosa provizije koju agentima najčešće podmiruju upravo oni koji kupuju stan.
SDP-ov zastupnik Boris Piližota podsjetio je da kupac danas „plaća gotovo sve: cijenu, kamate, porez i na koncu proviziju od tri, pet pa i više posto”. Na stanu od 300 000 eura, naglasio je, ta naknada iznosi i do 15 000 eura – ozbiljan teret za kućni budžet.
Prijedlog zakona predviđa jasnija pravila naplate, ali ne propisuje koliko provizija može iznositi. Ipak, oporba pohvaljuje odredbe kojima se staje na kraj nepoštenim praksama: oglašavanju stanova bez znanja vlasnika, objavljivanju više oglasa za isti stan s različitim cijenama te traženju da potencijalni kupci potpisuju dokumente samo kako bi razgledali nekretninu.
HSLS-ov zastupnik Darko Klasić posebno ističe novinu prema kojoj će proviziju plaćati onaj tko je sklopio ugovor o posredovanju, no spornom smatra proširenu ulogu Hrvatske gospodarske komore, kojoj se daje vođenje registra i imenika agenata.
Iz IDS-a poručuju da je „godinama tržištem vladala siva zona”, a Anteo Milos smatra da je zakon korak prema uvođenju reda. Sličnog je stava i Božo Petrov iz Mosta, no upozorava da „nije dovoljna samo nova norma, treba osigurati provedbu”.
Rasprava je tako pokazala rijetku suglasnost oko potrebe za regulacijom posredničkog tržišta, ali i nastavila otvarati pitanje: tko će, i pod kojim uvjetima, ubuduće plaćati visoku agencijsku naknadu?