Belgijski hodnici Europskog parlamenta ovoga su tjedna odjekivali nesvakidašnje oštrim riječima novog glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea. Obraćajući se zastupnicima, bivši nizozemski premijer ustvrdio je kako je iluzorno vjerovati da se Europska unija ili Europa „mogu obraniti bez Sjedinjenih Država”. Zastao je tek da doda kako bi se, u slučaju da kontinent poželi vlastiti nuklearni kišobran, sadašnje obrambene proračune trebalo udvostručiti – „pa, sretno s tim!”.
Izjava je razbjesnila dio zastupnika, ali i podijelila ministre vanjskih poslova država članica.
• Francuski šef diplomacije Jean-Noël Barrot uzvratio je na društvenim mrežama: „Europljani mogu i moraju preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost. Čak se i Sjedinjene Države s time slažu. To je europski stup NATO-a.”
• Španjolski ministar José Manuel Albares otišao je korak dalje. „Moramo krenuti prema europskoj vojsci”, rekao je novinarima u Bruxellesu, dodajući kako je svjestan da se to „ne radi preko noći”. Kontinent, tvrdi, mora imati „sve vrste odvraćanja – gospodarsko, političko i sigurnosno – u vlastitim rukama”.
Rasprava o zajedničkoj vojsci stara je gotovo koliko i sama Unija. Je li riječ o posve novoj snazi kojom bi se zapovijedalo iz Bruxellesa ili o nadogradnji postojećih struktura, ostaje maglovito. Stručnjakinja za europsku sigurnost Sophia Besch primjećuje da je cilj „za pristaše vizionarski, a za kritičare simbol megalomanije – dovoljno neodređen da nikad ne moramo ulaziti u detalje”.
Ipak, konsenzus se nazire u jednome: europski saveznici moraju preuzeti veći teret. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas upozorila je industrijalce da „Europa mora napraviti iskorak. Nijedna velika sila u povijesti nije prepustila vlastiti opstanak drugima i pritom opstala”.
Financijska slika djeluje golemom, ali ne i nedostižnom:
- NATO je prošle godine pozvao članice da do 2035. povećaju izdvajanja na 5 % BDP-a.
- EU je pokrenula plan vrijedan oko 800 milijardi eura za jačanje obrambenih kapaciteta.
Prema bivšem pomoćniku glavnog tajnika NATO-a Camilleu Grandu, Europljani su „krenuli u dobrom smjeru i mogu to postići”, ali samo ako sustavno ulažu „u prave sposobnosti kako bi smanjili ovisnost o Sjedinjenim Državama”.
Dok se ministarske izjave sudaraju, a brojke rastu, ostaje otvoreno pitanje hoće li se politička volja pretočiti u konkretne tenkove, sustave protuzračne obrane i – možda jednog dana – europsku zastavu na ramenu zajedničke vojne misije.
